Lava Lelei ‘a e Polokalama Lea he Faiva, Tufunga mo e Nimamea'a, Uike Lea Tonga 2015, ‘Aokalani, ‘Aotealoa Featured
![L - R: Taani Lavulavu, Kolokesa U. Māhina-Tuai, Professor Hūfanga Dr 'Ōkusitino Māhina, Kenneth Tuai, Benjamin Work & Akesiumeimoana Tuai.](/media/k2/items/cache/b4787a4a5d6711adf08fa27fc1cba139_L.jpg)
'Aokalani, 18 Sepitema 2015. Na‘e lava lelei ‘a e Polokalama Lea ma‘ae komiunitī Tonga ‘i ‘Aokalani ‘Aotealoa Nu‘usila he ‘aho 5 ‘o Sepitema 2015 he faka‘osinga ‘a e Uike Lea Tonga 2015 mei he folau ‘a e kau ‘ātisi mo e kau ‘akatēmika Tonga, ‘a ia na‘a nau ‘a‘ahi mo fekumi ai he ngaahi misiume ‘iloa ‘i Pilitania mo ‘Iulope.
Na‘e fakahoko ‘a e Polokalama Lea ni he Langimālie Garden Hall he Jordan Avenue ‘i ‘Onehunga, pea na‘e fakatefua ai ha tokolahi ‘o e kāinga Tonga mo e kāinga muli, ‘o tefito ki he kau taki he komiunitī, kau toulekeleka, kau ‘ātisi, kau ‘akatēmika mo e to‘utupu.
Na‘e hulu‘i foki ai ‘e he kau lea takitaha ‘a e ngaahi ‘ata faka‘ofo‘ofa, mā‘uhinga mo hāhāmolofia ‘o e koloa tukufakaholo tupu‘a ‘a Tonga, ‘o tefito ki he ngaahi ‘īmisi felave‘i mo e faiva, tufunga mo e nimamea‘a, ‘a ia ko e vahetolu lalahi ia ‘o e ‘aati fakaTonga.
Na‘e ‘ave foki ‘e he kau kaivai tālā ka e tautefito ki a Kapiteni Kuki ‘o Pilitānia mo Kapiteni Malasipina ‘o Sipeini ‘a e ngaahi koloa tukufakaholo ni he senituli 18, pea hokohoko atu ‘e he kau misinale, ‘a ia ‘oku lotolotonga tauhi, tokanga‘i mo malu‘i he ngaahi misiume lahi ‘i Pilitānia mo ‘Iulope.
![](/images/kesa.jpg)
Na‘e fai ‘a e lotu kamata ‘e Faifekau ‘Isikeli Lātū ko e Pule ‘o e Vahefonua Tongatapu, mo fai ‘a e lotu tuku ‘e Faifekau Nōmani ‘Aho ko e Pule ‘o e Vahefonua ‘Aotealoa Nu‘usila, fakatoulōua ‘a e Siasi Konisitūtone Tau‘atāina ‘o Tonga.
Na‘e fakaava‘aki ‘a e Polokalama Lea ‘a e faiva tā[ifi]fangufangu ‘a Tu‘ifonualava Kaivelata ko e faiako, pea tapuni‘aki ‘a e faiva tā[ifi]fangufangu, faiva tālali mo e faiva tukipitu ‘a Taniela Kaivelata, Viliami Kaivelata mo Siosiua Kaivelata ko e kau mēmipa ‘a e Fangufangu Mīnoa ‘o Tonga.
![](/images/Nela.jpg)
Na’e fai ‘a e lea talitali mo fakaafe‘iloaki ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina ko e sea mo fai ‘e Taani Lavulavu ‘a e lea tuku mo fakamālō ko e sekelitali ‘a e Talasiti Ako, ‘Aati mo e Fakalakalaka Fonua-Moe-Tala-‘O-Tonga.
Na‘e hoko atu leva ki he ngaahi lea ‘a Benjamin Work [Tu‘i Matoto-Tu‘i Vava‘u], Kenneth Tuai, Tui Emma Gillies mo Kolokesa Māhina-Tuai mo Palōfesa Hūfanga pea faka‘osi ‘e Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū ko e Minisitā Malōlō ‘a e Potungāue Komeesi, Takimamata mo e Leipa ‘a Tonga hono fakahū ‘a e fonua mo e tala ‘o Tonga he liviu ‘o e Lao Takimamata he 2012.