Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Ko e laukovi ki he Tu’i, Hou’eiki mo e kau fakaanga koe tafe pe mei he PTOA mo e Kapineti – Clive Edwards Featured

William Clive Edwards William Clive Edwards

26 'Aokosi, 2019. Kuo fakahā ‘e he loea mataotao koia ko William Clive Edwards ‘a ia na’e hoko koe memipa ‘i he Kapineti ‘i he ta’u lahi pea na’e toe Fakafofonga Fale Alea foki 'i he ta'u lahi ko e ngaahi lau’ikovi’i ‘oku ne tukuhifo ‘a e Tu’i, Hou’eiki, kau ma’u tu’unga mo kinautolu ‘oku nau lea ‘o fakaanga’i ‘a e Pule’anga koe tafe kotoa pe mei he Kapineti mo e PTOA.

‘I ha faka’eke’eke ‘a e ongoongo ni mo Edwards na’a ne pehē ai koe ngaahi kakano ‘o e lau kovi mo e tukuhifo ‘o e Tu’i pehē ki he Hou’eiki mo kinautolu ‘oku fakaanga ki he Palēmia mo e Pule’anga ‘oku ‘ikai fo’ou ia he koe founga lea pe ia kuo toutou pulusi ‘e he Palēmia tā tu’olahi ‘i he’enau Nusipepa faka-fāmili koe Kele’a pea kuo ne lea tu’olahi ‘aki 'i he Fale Alea pea ‘oku ma’u hono tatau ‘i he ngaahi miniti 'a e Fale Alea mo e ngaahi Nusipepa.

Na’e toe pehe ‘e Edwards koe ngaahi to’onga lea puna mo ta’etaau mo loi tatau pe ia na’e fakahoko ‘e Mateni Tapueluelu ‘a ia na’a ne ‘Etita ‘i he Nusipepa ko’eni 'i he ta'u lahi pea ‘oku lolotonga hoko koe Minisitā Polisi ‘i he Kapineti ‘i he ‘aho ni.

‘Oku ‘ikai ke toe kehekehe foki ‘eni ‘o fakatatau mo e lau ‘a Edwards mo e to’onga lea kuo fakahoko mo toutou tuku mai ‘e he Minisitā Leipa Tu’i Uata ‘a ia ‘oku lolotonga fakahoko ai hono faka’ilo ia ki he lau’i kovi’i pea kuo pulusi pea ma’u mo hono tatau ‘o ‘ene ngaahi lea ko’eni ‘i he mitia faka-sosiale 'o kau ai 'ene lau ki he Tu'i.

‘I he fakamatala ‘a Edwards na’a ne pehe ai ‘oku mahino ngofua pe he koe founga lau'i kovi ko’eni kuo mafola ‘i he mītia faka-sosiale pea toe pulusi foki ka koe fakahoko foki ‘e he ni’ihi ko’eni ‘o e kau memipa ‘o e Kapineti ‘a ia ‘oku nau toe taki ‘i he PTOA pea ‘oku ‘ikai fakahela kumi he kuo fu'u 'ilonga pea ‘i ai hono ngaahi lekooti.

Na’e pehē ‘e Edwards ko kinautolu pe ia ‘oku nau fa’o ‘a e ngaahi sino ‘oku nau fakahoko ‘a e ngaahi lea kapekape, loi mo fasitu’u ‘a ia ‘oku fakahoko ‘aki hono tukuhifo ‘i he founga matu’aki ta’e faka’apa’apa mo’oni ‘a e Tu’i, Hou’eiki, kakai ako lelei, kau taki lotu, kakai ngaue malohi mo kinautolu pe ‘oku ‘ikai ke poupou ki he Pule’anga.

‘I he hoko atu ‘a Edwards na’a ne pehē ai kuo laka ‘i he kilu nai ‘a e mo’ua pa’anga ‘o e Nusipepa Kele’a kiate ia tukukehe ange ‘a e mo’ua ki he kakai na’a ne fakafofonga’i ‘i he lau’ikovi’i ‘a ia kuo mahino lelei ia kiate ia ‘a e pēteni mo e founga ‘oku ngāue’aki ‘e he ni’ihi ko’eni ‘a ia ko kinautolu ‘oku nau tataki mai ‘a e Kapineti mo e PTOA pea 'oku 'ilo ngofua.

“Ko ‘enau toe feinga tokua ke fakatonutonu mo kumi ‘a e kakai ko’eni ‘oku nau tukuaki’i ‘oku nau fakahoko ‘a e fa’ahinga ngāue pango ko’eni ‘o kau ai ‘a hono tukuhifo ‘o e Fale ‘o e Tu’i ‘oku fu’u fakaoli pea fakakauleka pea hangē ‘eni hano fai mai ki ha fanga ki’i tamaiki vale”, koe lau ia ‘a Edwards.

‘I hano ‘eke kiate ia ‘a e nga’unu ‘a e Pule’anga ke ta’ofi ‘a e facebook na’e pehe ‘e Edwards ia ‘oku matu'aki fakavalevale ia he ko’ene malava pe ke ta’ofi pe ‘e he kau taki ia ‘o e Kapineti mo e PTOA ‘a e to’onga pehe ni ko ‘ene ngata ia he koe kau poupou pe 'o e PTOA mo e Pule'anga 'oku fai pehee pea ‘oku nonga pe kakai ia ka ko hono faka’ai’ai.

Na’e fakatātā ‘aki foki ‘e Edwards ‘a hono puke ‘o e kau Siaina koe pelepa’anga (gambling) ‘i he uike kuo maliu atu pea lele’i mai ia ‘e he kau poupou ‘o e PTOA ‘o tukuaki’i ‘oku ‘i ai ‘ene kaunga ki ai mo Siaosi Sovaleni ‘o fekau’aki mo e faito’o konatapu mo e paasipooti tokua.

‘I he fakamatala ‘a Edwards na’a ne pehē na’e kau ai mo e lau ki he tangata ko Tsai tokua na’a ne tila moia fekau’aki mo e paasipooti. Na’e hoko atu ‘a Edwards ‘o pehe koe tangata ko’eni na’e pulusi ‘i he Kele’a ‘a e lau tatau kiate ia ki mu’a pea na’a nau hopo ai ‘o mo’ua pa'anga lahi ai ‘a e Kele’a kiate ia.

Na'e fakamahino foki 'e Edwards koe founga 'eni 'oku ngāue'aki ke tataki 'a e tokanga 'a e kakai mei he ngaahi ngāue pango mo faihala 'a e Pule'anga pea ke tukuaki'i ha kakai kehe 'a ia koe founga motu'a pea kuo maama 'a e kakai tokolahi he 'aho ni 'o 'ilo.

Ko e fakatātā ia na’e tuku mai ‘e Edwards ke fakamahino koe ngaahi me’a ‘oku fakamafola mai ‘e he kau poupou ‘oku hu’u pea tafe hangatonu pe ia mei he Kapineti mo e PTOA pea ngāue ‘aki ‘a e kakai ‘oku ‘ikai ha’anau ‘ilo ki he mo’oni ‘o e ngaahi me’a ko’eni ‘oku hoko pea ‘ikai ha’anau taukei pe tu’unga ngāue pe tu'ung fakaako pe aa ka ‘oku me’angāue ‘aki pe kinautolu ‘o hange ha fanga fu’u tamapua ‘oku kii’i.

Na’e pehe ‘e Edwards ko e ni’ihi ko’eni ‘e ‘ikai fuoloa mei heni kuo nau fua ‘a e ngaahi faingata’a na’e ‘ikai ke totonu kenau a’u kiai ka koe ola pe ia ‘o e ta’emaa’usia mo hono ngāue kovi ‘aki kinautolu ke teke 'a e 'asenita faka-politikale he koe taimi pe tenau tō ai ki he faingata’a koe situ’a ia ‘a e kau taki pea kuo 'osi hoko ki he ni'ihi 'o e kau muimui 'o e PTOA mo e Pule'anga.

Na’e fakatātā ‘aki ‘e Edwards ‘a e matāpule ko Solomone Palu mei Houma na’e si’i tekemu’a mai ‘e he Nusipea Kele’a pea iku ‘o si’i mo’ua pa'anga lahi ki he lau’ikovi’i kiate ia mo e ni’ihi ‘o e kau Minisitā ‘o e Pule’anga ‘o Tu’ivakanō pea ‘ikai kene si’i lava ke totongi pea iku puli ai pe ‘a si’i Solomone Palu.

Na’e faka’osi ‘aki ‘e Edwards ‘ene fakamatala ‘ene fakamahino ‘oku ‘ikai ke mama’o ‘a e ngaahi me’a ‘oku hoko mei he ni’i hi ‘oku ‘uhinga kiai ‘i ‘olunga he kuo ‘i ai ‘a e ngaahi fakamo’oni kiai pea 'oku toe fakamahino mata'ā'ā pe ia 'i he'enau founga ngāue 'o kau ai 'a 'enau feinga ke to'o 'a e mafai 'o e Tu'i.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top