Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

“Kole hu’akau pea toe kole mo e pulu”: Fakatātā Palēmia Ha’amoa ‘a e kole tamate nō ‘a ‘Akilisi Pohiva Featured

 Palēmia ‘o Ha’amoa Tuilaepa Dr. Sa’ilele Malielegao Palēmia ‘o Ha’amoa Tuilaepa Dr. Sa’ilele Malielegao

20 'Aokosi, 2018. ‘Oku ‘ikai maholoholo hono fakangalivale’i ‘e he tangata’eiki Palēmia ‘Akilisi Pohiva ‘a e fonua ki tu’a Pule’anga.

‘Oku ‘ikai ke ngata pe he ngalivale hono sino koe Palēmia ka ‘oku ‘ave ai pe ‘a e tu’unga fakataki ‘oku ‘i ai ‘a e fonua ‘a ia ko hono ‘ai mahino ‘oku ‘i he tu’unga ma’ulalo mo’oni.

‘Oku ‘i ai foki a e fatongia ‘o e kau minisitā ‘i he Kapineti kenau fale’i ‘a e taki pea ‘oku ‘i ai mo ‘ene tangata fale’i pehe ki he Sekelitali Pule ki he Kapineti, kau CEO mo e kau ‘ofisa ma’olunga mo mataotao ‘a e Pule’anga.

Ko e me’a ‘oku mahino mai ‘oku fakahoko pe ‘a e fatongia ia ‘o e kau fale’i ka ‘oku lau pe ‘e he lokua koe moana hono taputa ‘a ia ‘oku toutou hoko ai ‘a e ngalivale mo hono faka’aluma’i ‘etau Palēmia ‘e he kau taki ‘o e ngaahi fonua tautau tefito ki he kau taki ‘o e Pasifiki.

Ko e Palēmia foki ‘o Ha’amoa Tuilaepa Dr. Sa’ilele Malielegao ko e Palēmia taukei ia mo fuoloa taha ‘i he kau taki ‘o e Pasifiki pea ‘ikai kene kei fakama’uma’u kane pehe kene fakahoko mai ai leva ‘a e le’o ‘o e kau taki ‘o e Pasifiki ke fakangata ‘a e fokotu’u na’e fakahoko atu ‘e he ‘etau Palēmia ‘i he fakataha na’e fakahoko ‘i Ha’amoa he uike kuo maliu atu.

Na’e fokotu’u foki ‘e Samuela ‘Akilisi Pohiva ke fokotu’u ki he ‘asenita ‘a e fakataha ‘o e kau taki ‘o e Pasifiki ‘a ia ‘oku ‘amanaki ke fakahoko ki Naulu ‘i he mahina kaha’u ‘a e kole ki he Pule’anga Siaina ke tamate’i (write off) pea fakamolemole’i ‘e he Pule’anga Siaina ‘a e nō ‘a e ngaahi fonua iiki ‘o e Pasifiki.

Na’e fakahā foki ‘e he Palēmia Ha’amoa ki he ongoongo ‘a e Samoa Observer ‘ene fakame’apango’ia ‘i he fa’ahinga fokotu’u ma’ulalo pehe ni he ‘oku ‘ikai koha me’a fo’ou ‘a e nō ia ki he Pasifiki.

Ko e fa’ahinga fokotu’u ko’eni ‘i he lau ‘a Tuilaepa ‘oku fakavalevale he ‘oku ne faka’ai’ai ‘a e ngaahi fonua lalahi ‘oku nau fakangofua mai ‘a e nō ‘a e ngaahi fonua iiki ‘o e Pasifiki ‘i he totongi tupu ma’ulalo kenau fakangata hano toe ‘omai ha faingamalie pehe ni he ‘oku nau ‘ilo ‘a e iku’anga ‘e a’u kiai ko e kole ke tamate’i.

Na’a ne fakamahino foki koe fa’ahinga isiū pehe ni ke ‘ohake pe ia ‘i he levolo fakafonua (National Level) pea ke takitaha fakaukau pe kiai ‘a e fonua takitaha ‘o tautautefito ki he ngaahi fonua iiki ‘o e Pasifiki.

Na’e toe hoko atu ‘a Tuilaepa ‘one pehe ‘oku ‘ave ‘e he fa’ahinga fokotu’u ko’eni ‘a e ‘ata ‘ikai falala’anga ‘o e tuki fonua ‘o e Pasifiki.

Na’a ne fakatātā ‘aki ‘a e kole na’e fai ‘e he taha ‘o e kau Fakafofonga Fale Alea ‘o Haamoa ki he Pule’anga ‘a ia na’e ‘ikai ngata pe hono kole ‘o e hu’akau kae toe kole mo e pulu ‘oku tatau mei ai ‘a e hu’akau.

Kuo fakamahino mai mei he ongoongo na’e tuku mai mei he ‘Ofisi ‘o e Palēmia ‘o Tonga ‘a e holomui tikili ‘e 360 ‘etau Palēmia ‘Akilisi Pohiva mei he fokotu’u ko’eni pea toe tuku mai mo’ene ngaahi ‘uhinga ki he holomui ‘oku fai.

Ko e fehu’i ‘oku ‘ohake heni kuo hokohoko mai ‘a e fakahoko ‘e he Palēmia ‘a e ngaahi lea mo e fokotu’u ‘oku ‘ata kovi ai a e fonua pea afuhia atu ki he ngaahi fonua ‘o e Pasifiki pea ‘oku fu’u fiema’u ke fanongo ki he fale’i ‘a e kau ‘ofisa ‘i he Pule’anga.

Ko hono ola ‘eni kuo hake ‘a e kataki ‘a e Palēmia Ha’amoa pea fakahoko mai ai hono fakahinohino ‘etau Palēmia pea koe me’a lelei ia ke ako mei ai.

5 comments

  • Vavau lahi
    Vavau lahi Friday, 24 August 2018 15:46 Comment Link

    Na'e faka'aluma'i mai 'e T'ilaepa ki mu'a atu 'o ne pehe. "Ko e PM Tonga ko e failautohi pule'anga". Ko eni kuo ne tala, kole hu'akau pea toe kole mo e pulu. Mahalo ko e toe hoko mai te ne tala "kuo ne kai 'a loto ngakau'i pulu". Lahi 'etau lea.

    Report
  • Fahina
    Fahina Thursday, 23 August 2018 16:28 Comment Link

    Oku tau fakame'apango'ia pe he ngaahi ongoongo ni ka ko e a'ua'u pe ia 'o e ta'e taukei moe hulu o e fiepoto ta'e poto.. Ko fe 'ene fale'i moe 'ene PA ke fai hono siofi 'ene ngaahi lea he ngaahi fakataha moe teuteu'i 'ene lea ke hoa mo taau moe feitu'u koia oku lea ai. Oku totonu ke mahino kiai oku 'ikai koia pe oku ne fakafofonga'i mo 'ene tui ka koe fonua ko Tonga oku ne fakangalivale'i..
    Ikai ke tau fa'a tatali ki ha 'aho e nofo ai e motu'a ni ka e makape hake fonua mei he fu'u longoa'a moe 'ai'ai noa'ia ko'eni oku tofanga ai 'a Tonga..

    Report
  • Lowe
    Lowe Thursday, 23 August 2018 13:51 Comment Link

    Na'e kaniseli 'e 'Akilisi 'a e Sipoti SPG pea na'e 'iai 'a e loto mamahi lahi amongst the Pacific nations.. Toe palani atu 'a 'Akilisi ki he kau taki 'a e 'u fonua ko 'eni ('aia 'oku 'a nautolu 'a e sipoti), ke nau kau mai ki he'ene fokotu'u ke kaniseli 'enau Loan mei Siaina. Mo'o pe lau 'a e PM Ha'amoa koe Tongan PM 'oku kei inu hu'akau pe, te'eki taimi ia ke kai pulu.
    Kou tui koe palopalema heni koe "Ikai 'ilo he Peka hono tautau'anga."(Tulou atu). Te'eki toe ha ki'i potungaue 'ene tautau noa holo ai 'i Tonga, toe feinga ia ke tautau atu he business ;a e 'u fonua kehe.
    Kole atu kia 'Akilisi ke 'alu 'o kole ki he Pacific Forum ke 'oange ha mafai fakavaha'a pule'anga ki he 'u PM moe 'u Minita Polisi ke puke 'aki 'a e kau Drug Dealer 'o fakahu mo faka'ilo he 'oku hala 'a e Tongan PM moe MOP ha mafai pehe.

    Report
  • bertie
    bertie Wednesday, 22 August 2018 08:32 Comment Link

    Somehow when one is under a lot of pressure one will say or do things without considering the consequences , and that's what the Tongan Premier is being ridiculed for " Before you speak make sure your tongue is connected to your brain " ! Now he's been accused of spoiling IT for the other nations wishing to continue playing Russian roulette with China regardless of the danger .

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Tuesday, 21 August 2018 14:51 Comment Link

    Toki mahino kihe si'i 'ene kihi !!! Tokua koe fie fokotu'u me'a fo'ou kae 'ikai mu'a fakaongoongo ki he kau tama kuo fuoloa enau fai e me'a koe taki fonua moe taki pule'anga. Pehe 'e ia 'oku te'eki ai ke 'ilo 'eha taha e me'a koe kole forgive no!! Ha mahino mai ai e mamaha 'ae 'ilo moe matu'aki hala he taukei he ngaahi ngaue moe tauhi va fakavaha'apule'anga.
    Talaatu ki he kau fale'i ke talaange ke totomui hifo tuku e kaaimu'a he koe 'atunga e kuo pooki mai 'e Tu'ilaepa e mu'a ngutu. Toe fiepopoto atu ke fai koaa ha fe'auhi fakaholo 'ae kau taki. Koe ta'e'ilo e va fakatipilometiki he levolo ko ia. 'Ikai mu'a ha'u ia 'o fai ha fe'auhi fakaholo 'a misi sika, saia piu moe kau obese hono pule'anga kae 'alu atu ia 'o kaunoa he kau taki. Vale kuo matolu.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top