Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

‘Eiki Palēmia, ko ho faka'auha'anga 'ena ho tafa'aki pē!: Mapa Hā’ano Taumālolo - Konga I Featured

Mapa Hā’ano Taumālolo Mapa Hā’ano Taumālolo

2 Mē, 2018. 'Oku 'oatu heni 'a e tatau 'o e tohi 'a Mapa Hā’ano Taumālolo ki he 'Eiki Palēmia 'o Tonga Samuela 'Akilisi Pohiva fekau'aki mo'ene tui kuo mavahe 'a e Palēmia mei he taumu'a ngāue na'a ne kamata'i mai pehe ki he tu'unga fakatu'utamaki 'oku 'i ai 'a e fonua makatu'unga 'i he tauhi vā 'a e Palēmia kia Paula Piveni Piukala ko hono kaungame'a ofi.

Portland,

Oregon,

United States.

‘Aho 4 ‘o ‘Epeleli, 2018.

Hon. Sāmiuela ‘Akilisi Pōhiva,

‘Eiki Palēmia ‘o Tonga,

‘Ōfisi ‘o e Palēmiá,

Nuku’alofa.

FEKAU’AKI: ‘EIKI PALĒMIA, KO HO FAKA’AUHA’ANGÁ ENA HO TAFA’AKÍ PĒ!

Tangata’eiki,

‘Oku ou fai ‘a e tohí ni ‘i he loto mālu’ia mo e faka’apa’apa mo’oni ki he feitu’ú na koe’uhí ko e halafononga faingata’a kuó ke foua mai ‘i hono leleaki’i mai ‘a e ama ‘o e Temokālatí ‘i hotau ki’i fonuá, kae tautautefito ki hono ngaahi pou tulikí, ‘a e Pule Leleí, Faitotonú, ‘Ata ki Tu’á, Taliuí, Vahevahe Taaú mo e Pule ‘a e Laó.

‘Oku ou kei manatu’i lelei lolotonga ‘eku ako ngāue ‘i he Fale Alea ‘o Tongá ‘i he 2013,‘a ho’o to’oto’o mai ‘a e tohi binder kuo fakama’u ki ai e ngaahi me’a kotoa pē kuo pulusi ‘e he Kele’á mo ke ui au ki he tafa’aki ‘o e loki paakí ‘o fakahinohino mai ‘a e taha ho’o ngaahi lea manakó, ‘a ia ko e tō folofola ‘a Kingi Siaosi Taufa’āhau Tupou 1 ‘i hono huufi tuku e Falealea ‘o e 1885, ‘a ia na’á ne tō folofola ai ‘o pehē;

“Ko e me’a ‘oku ou kole atu kiate kimoutolú ke ‘oua na’a takitaha feinga ke tufi ‘a e me’a ma’ana, mo hono fāmili pē, kae manatu ko e Tonga koe, pea ko ho’o ngāue mei he ‘Eikí ke ngāue ma’a Tonga. ‘Oku ‘ikai te u mā ke lea pehē kiate kimoutolu,
koe’uhi ko ‘eni ‘a e anga ‘o ‘eku ngāué. Ko e fiha ngofulu ta’u ‘eni kuo mou mamata ki he’eku ngāué, pea ‘anefē ne u feinga ke ma’u ha me’a ma’aku mo hoku fāmilí. ‘Oku mu’omu’a taha mo mamafa taha pē kiate au ‘a e lelei ‘a Tongá ‘i he lelei ‘a’aku mo hoku fāmilí. Pea ko ia ‘oku ou faí ‘oku ou kole ke mou fai, pea ko ia ‘oku ne ‘ofa ‘iate aú ke ne muimui kiate au. Pea ke ne pehē ‘ene leá ‘o hangē ko ‘eku leá. Kapau ‘e ‘ikai te u manatu ki Tonga, ke piki hoku ‘eleló ki hoku ‘ao’ingutú, ‘o kapau ‘e ‘ikai te u hiki ma’olunga hake ‘a Tonga ‘i hoku fungani fiefia’angá.”

Na’e tō loloto fau ‘a e tō folofolá ni ki hoku lotó kae tautautefito ki ho’o fakahā mai ko e ‘elito mo e uho ia ‘o e teke ki he fakalelei fakapolitikalé, ke ‘oua na’a faifai ange kuo ngāue hala ‘aki e mafaí pe feinga ha taha koe’uhí ko hono lakangá ke tufi taufa’ao e momona ‘o e fonuá ma’ana mo hono fāmilí pe kāingá pe mahení. Hangē ko hono faka’eke’eke ‘o e feitu’ú na ‘e he Kele’á ‘i he fili Fale Alea ne toki ‘osí, ‘oku tau ‘ilo ‘i he hisitōliá ne ‘i ai ha ni’ihi tonu ‘i he takafalu ‘o e Tu’í ne toe tūkia pē ai ‘o tupu mei he’enau ngaahi fale’í mo ‘enau ngaahi olopotó ke ma’u ai ha’anau me’a pea iku hoko ai ha moveuveu he fonuá ‘o hangē ko ia ko Shirley Baker he kuonga ‘o Tupou 1, ko e ongo tautehina Hutters he kuonga ‘o Tupou II, ko Pakinali he kuonga ‘o Kuini Sālote Tupou III, ko J.D. Bogdonoff he kuonga ‘o Tupou IV, pea mo e ongo Manilalá he kuonga ‘o Tupou V.

Me’apango pē ‘Eiki Palēmia, ‘oku ou fakatokanga’i e me’a tatau ‘oku hoko he vaha’ataimi ko eni kuó ke ‘i he lakanga Palēmiá aí, ‘a e hoko pē ‘a Paula Pīveni Piukala, ka ko ho nima to’omata’ú, ko ho tūkia’anga mo e faka’auha’anga ho misioná.
‘Oku ou kei manatu melie ki he fiefia ta’ehanotatau ne u ma’u ‘i Tīsema ‘o e 2014, ‘i he mōmeniti na’e fakanofo ai e feitu’ú na ko e fuofua tu’a kuo fili he founga fili fo’oú ke hoko ko e Palēmia ‘o e fonuá. ‘Oku kei vanavanaiki mai pē ‘a ho’o fuhu’i ho’o totonú he Fakamaau’angá hili hono kapusi ta’efakalao koe he 1984 koe’uhí ko ho’o fakaanga’i ‘a e Pule’anga ‘o e ‘aho ko iá fakafou ‘i ho’o polokalama letiō ne ‘iloa ko e Matalafo Laukaí, pea iku ‘o fanau’i ai e Nusipepa Kele’á. Na’e fakahū ta’efakalao e feitu’ú na mo ‘Eakalafi Moala mo Filokalafi ‘Akau’ola ‘i he tu’utu’uni ‘a e Falealeá he 1996 pea iku faka’atā ‘e he Fakamaau’anga Lahí.

Na’á ke tu’u mālohi hono fakafepaki’i e fakatau paasipooti ta’efakalaó ko ho’o sio lōloa mai ki he tu’unga mole ‘o e fonuá ki he matakali Siainá pea ko eni pē ‘oku hoko he ‘ahó ní. ‘Oku kei vanavanaiki mai ‘o a’u ki he ‘ahó ni ho’o fakafepaki’i mamahi ‘a e fakaponé mo hono tufi taufa’ao ‘e he kau taki ‘o e kuohilí e ngaahi monū’ia mo e pa’anga tukuhau ‘a e kakaí. Ko e me’a ‘oku fakaloloma tahá, ko e taimi koē ‘oku fakasio ai ha ki’i matapā he laó ke fakasaienisi’i ai e fakaponé mo e
filifilimānakó pea ko eni pē ‘oku hoko tonu ‘i he moulu mai ‘a Piveni ‘o unga mai he feitu’ú na mo ho mafaí mo e tākiekiná (power & influence) ke fāngota ai he pa’anga tukuhau ‘a e fonuá.

‘Oku ou fie lave ai heni ki ha me’a lalahi ‘e ua (2) ‘a ia ko e anga ho’o fekau’aki vāofi mo Pīvení kae pehē ki he ngaahi palopalema ‘oku hā mai mei ho’omo fu’u vāofi ko iá. 

1. Ko e fekau’aki vāofi ‘a e feitu’ú na pea mo Paula Piveni Piukala. ‘Oku ‘ikai puli pe unga ‘a e tokoni lahi atu ‘a Piveni ki he feitu’ú na he’ene mama mai e ngaahi fakamatala fekau’aki mo e ngaahi fu’u vāhenga ‘a e kau talēkita ‘o e Shoreline ‘a ia na’e ‘i he malumalu ‘o e Pilinisi Kalauni ‘o e ‘aho ko iá mo e ongo Manilalá. ‘Oku ou fakatau ange ko e ngaahi palopalema ko eni te u lave ki ai ‘anai angé ‘oku ‘ikai ko ha’o ha’isia mo fakapale’i ‘a Pīveni he’ene fo’i puhi me’aifi ko iá (whistleblower).

‘Ikai ko ia pē, ka ko Piveni ko e kaungāme’a mamae ia ho foha lahi tahá, ‘a Siaosi Pōhiva pea ‘i he taha e vahevahe māfana e taha ho ngaahi ‘ōfefiné ‘i he mītia fakasōsialé he ta’u kuo’osí, ‘oku hangē pē ‘a Pīveni ha fakalahi ki ho’o fānaú. ‘I he taimi ne tengetange ai e feitu’ú na he kamata’anga ‘o e ta’ú ní, na’e fakahā tonu mai kiate au ko Piveni pē mo hono ta’oketé ‘a ia ‘oku Minisitā Mo’uí na’e ngofua ke na ‘i ho tafa’akí. Na’e a’u ki he kapinetí na’e ta’ofi kotoa ke ‘oua na’a toe fakahoha’asi ‘e ha taha ‘a e feitu’ú na kae ‘oua kuó ke sai lelei. ‘I he ngaahi līpooti ko eni kuo mahe’a hake ‘i he mītia fakasōsialé mo e ngaahi ma’u’anga ongoongó, ‘oku mahino mai ‘oku fakafe’ao holo pē ‘e Piveni e feitu’ú na mei Little Italy, ki Little India, ki Tanoa pea mo e Emeralds. ‘Oku ou talanoa ki he ngaahi me’á ni ke ne hulu’i hangatonu ‘a e tu’unga vāofi fau ‘o e feitu’ú na mo Pivení.

2. Ko e hā leva e Palopalemá? Ko e taimi ‘oku palopalema aí ‘a e taimi ‘oku ngāue’aki ai ‘e Piveni e feitu’ú na ke ne ma’u ai ha ngaahi monū’ia he ngaahi founga ‘oku ‘ikai ho’ata mei ai ‘a e Pule Leleí, faitotonú, ‘ata ki tu’a, mo e vahevahe taaú, kae tuku ke u ‘oatu ha ngaahi fakatātā.

Fakatātā #1: Aleapau Ngāue Lau Kilu mo e Potungāue Akó mo e Raw Marks

1. ‘I Mā’asi, ‘o e 2015, ne longoa’a ai e fonuá hono tukuaki’i ‘e Sione Mokofisi ‘oku ‘i ai e fo’i software lau miliona ‘oku teu foaki ‘e he Pule’angá ki he foha lahi taha ‘o e feitu’ú na mo hono kaungāme’a mamae ko Paula Piveni Piukala. Na’á na
faka’ikai’i mamafa ‘oku ta’emo’oni eni pea na’e fakahā ‘e Piveni, he Ongoongo Tukuatu ‘a e ‘Ōfisi Palēmiá ‘o pehē, ko e loi ‘eni pea ‘oku ‘ikai pē ha’ana ‘ilo ‘anaua ki ha me’a pehē pea “…..KAPAU ‘oku ‘i ai ha fakakaukau pehē, ‘oku te’eki fa’u e software ia pe fakatau ki ha taha.” ‘Oku mālie ‘a e hū ‘a e KAPAÚ he tali ‘a Pivení ‘o hangē ha fo’i reservation ‘oku tau puipui’i mai ai hono ‘osi alea’i ke ne fai e ngāue ko eni ki he software.

2. ‘I he ‘aho 13 pe ‘o Nōvema, 2015 kuo fakamo’oni ai ‘a Pīveni ia mo e Potungaue Akó ‘i ha contract ke ne develop e fo’i in-house customized software programme pea ke kamata mei he ‘aho 13 ‘o Novema, 2015 ki he ‘aho 30 ‘o ‘Epeleli, 2016 ‘i
he mahu’inga ko e $200,000. Na’e pehē ‘e Piveni ia na’e fe’unga fakakātoa mo e $1.5 miliona ne ‘osi patiseti ki hono fakahoko ‘o e ngāue ko ení, ka na’á ne anga’ofa pē ‘o fakama’ama’a ke ‘omai pē ke $200,000 ki he fo’i ta’u ‘e 2 ke fai ai
‘a e ngāué.

3. ‘E faifai pea te u fakamālō kia Sione Mokofisi he ta ko ena na’e ‘osi patiseti e $1.5 miliona ki he’ene ngāué kae mahalo na’e toe momou hono ‘iló ‘o ‘ai’ai kovi ai pē he $200,000 na’a faifai kuo mo’oni ‘a Mokofisi. ‘Oku toe tu’u fehu’ia mo ‘ene
pehē ko e $200,000 ki he ta’u ‘e 2 he ‘oku hā ‘i he Aleapau Fika PU175R/15 ko ‘ene ngāué mei Nōvema 2015 pē ki ‘Epeleli, 2016? Tā ‘oku mo’óni pē ‘a e tukuaki’i na’e toe ‘i ai ‘ene contract hono 2 ke kamata mei he ‘aho 31 ‘o Mē, 2017
ki he ‘aho 30 ‘o Nōvema, 2017?

4. Tuku mu’a ke tau ki’i vakai fakalelei angé ki he fo’i fāngota ho’atā mālie ko ení he ‘okú ne maumau’i ai e ongoongo mo e tu’unga falala’anga ‘o e feitu’ú na. 

(i) Ko e founga angamaheni ki he ngaahi ngāue fakafale’í (consultancy services) ‘o Fakatatau ki he kupu 61 kupu si’i (2) mo e (3) ‘o e Procurement Regulations, kuo pau ke tu’uaki ke tohi mai ki ai ha ni’ihi ‘oku nau fie talamahu’inga ki he ngāue fakafale’í (seek expression of interests) ‘aki hono tufaki he ngaahi tufaki’anga ongoongo fakafonua mo fakatu’apule’angá.

(ii) Ko e hili hono fakahā mai ‘e he kau faifale’i (consultants) ko iá ‘enau talamahu’ingá pe fie kau mai ki he ngāue fakafale’i ‘oku tu’uakí, pea fai leva ‘e he Potungāue aleapaú ‘a ia ko e Potungāue Akó ha lisi filifili (short list) e ngaahi kautaha fale’i ‘e 3 ki he 6 ‘o e kau mataotao ko iá ‘o fakatatau ki he’enau bid proposals. ‘Oku toe ta’ota’o mai mo e kupu 16 & 17 ‘o e Public Finance Management Act (Treasury Instructions) 2010 ‘a e fiema’u tatau, tautautefito ki he taimi ‘oku fakalaka ai e mahu’ingá he threshold $100,000 pea ke toki aofangatuku mai mei he Government Procurement Committee (GPC) kae toki ngofua ke fakamo’oni ‘a e Potungāue Akó mo e Consultant he aleapaú.

(iii) Ko e me’a ‘oku mālié he na’e ‘ikai ke teitei tu’uaki ‘a e ngāué ni ia ka na’e fili fakahangatonu (directly selected) pē ‘a Piveni ia ‘e he feitu’ú na lolotonga ho’o kei hoko ko e Minisitā Akó ke ne fai e fo’i ngāué.

a) Ko e hā na’e ‘ikai ke tukuange ai ke tu’uaki ki tu’a ke veipā ‘a Piveni mo e ‘u consultancy firms kehekehe ‘e ala fie talamahu’inga mai ki he ngāue ko ení ke ma’a pea tasilo e matavaí ‘o hangē ko hono toutou malanga’i ‘o e pule leleí, faitotonú mo e vahevahe taaú?

b) ‘Ikai ko hono fakapoto’i ia e fakaponé ‘o talamai na’e fili he founga Single Source Selection (SSS) kae hili ko iá ‘oku toe tu’u fehu’ia pē mo hono ngaahi makatu’ungá?

c) Na’e fale’i mo teke nai ‘e Piveni ki he feitu’ú na ke feinga’i ke Single Source pē hono fili ia ke ne fai e ngāué ‘o hangē ko Ha’amoá? ‘Oku ou tui pē ‘Eiki Palēmia ‘oku mea’i pē he feitu’ú na ‘oku ‘ikai vāofi fau ‘a Piveni ia mo ha taha ‘i Ha’amoa hangē ko ‘ene vāofi mo e feitu’ú na ke fehu’ia ai e tu’unga fakapone hono fili ia ke ne fai e ngāué.

d) Ko e hā ‘oku manavahē pehē ai Piveni hono tukuange ke tu’uaki e ngāué? Kae unga mai he feitu’ú na ke ke si’i faingata’a’ia ai mo ngāue’aki ho mafaí ke influence ‘aki e ngaahi kupu fekau’akí ke toitoi ai mei ha’ane veipā mo ha kau faifale’i kehé?

e) Kapau na’e ‘ofa mo’oni ‘a Piveni he feitu’ú na na’á ne tukuange ke tu’uaki mo fou he founga angamahení ke ‘oua na’a teitei tataka e loto mo e fakakaukau ‘a e kakai ‘o e fonuá ke pehē ‘oku fakatafa’aki’i mo fakapone hono foaki kiate ia ‘a e ngāué kae tuku ke lea pē ‘ene merit mo ‘ene taukeí.

f) ‘Oku ou ‘oatu heni ‘Eiki Palēmia ha fehokotakinga (link) ‘i lalo ki hono tu’uaki ‘e he MEIDECC ‘a ‘enau consultancy project ki he egovernment ke talamahu’inga mo talangāue ki ai e kau consultancy firms ko e founga ia ‘oku ma’a mo tuha mo e me’a na’e malanga’í. ‘Oku ou tangane’ia ‘ia Poasi Tei he’ene tulitulifua ki he me’a ‘oku tau fiema’u ke ho’ata mai mei he Pule’anga ko ení. (http://www.gov.to/vacancies/egovernment-consultancy-firm/)

g) Kapau na’e fai e founga ko iá, na’e ‘ikai ke mei uesia e reputation ‘o e feitu’ú na ka kuo toki mo’oni e lea Tongá, ko e ‘umu po’uli kae ai ho’ota.

(iv)Kapau te tau toe vakai’i fakalelei e founga na’e fili ‘aki ‘a Piveni, ‘oku toe tu’u fehu’ia ‘aupito pē ia. Ko e Single Source Selection (SSs) ‘o hangē pē ko ia kuó ke mea’í, ko e ngaahi taimi makehe pē ‘oku toki ngāue’aki ai ‘a e founga ko iá ‘a ia ‘oku talamai ‘e he kupu 62 kupu si’i (2) (c) ‘o e procurement regulation ‘e toki ngāue’aki kapau ko e;

(i) ngaahi ngāue ko hono hoko atu ‘o e ngāue kuo fakakakato kimu‘a (for tasks as continuation of completed assignment);

(ii) fiema‘u hono fakahoko ha fili fakavavevave (me‘a fakatu‘upake);

(iii) ngaahi ngaue matu‘aki iiki si‘i hifo he $7,500;

(iv) kapau ko e taha fale‘i PĒ ‘e TAHA ‘oku ne a‘usia ‘a e ‘ilo fe‘unga pe taukei ‘oku hulu atu ‘i he ngaue ko iá; pe

(v) tupu mei ha maumau fakatu‘upake ‘oku feima‘u fakavavevave ha ngaahi ngaue;

(v) ‘I he ngaahi makatu’unga ‘oku ou ‘oatu ‘i ‘olungá, ‘oku mahino ‘aupito ‘a e ‘ikai teitei fenāpasi (applicable) ‘a e makatu’unga (i), (ii), (iii) mo e (v) mo hono fili ‘o Pivení. Ko e (iv) ‘oku ngali unga mai aí, ka ‘oku ou fie fehu’i atu ki he feitu’ú na
mo e CEO le’ole’o ‘o e Potungāue Akó he taimi ko iá , pe na’e anga fēfē ho’omou ‘ilo ko Piveni tokotaha pē he kolopé ‘okú ne a’usia ‘a e ‘ilo fe’unga pe taukei ‘oku hulu atu (exceptional worth) ‘i he ngāue ko ení ke fenāpasi mo e makatu’unga (iv)?

‘E anga fēfē ke ‘ilo ‘e he feitu’ú na mo e Potungāué ko ia tokotaha pē ‘oku fe’ungá kapau na’e ‘ikai tu’uakí? 

(vi)Na’e approved nai ‘e he GPC ‘a e aleapau ngāue ko ení pea na’e ‘i ai nai ha tohi approval ki ai ‘o fakatatau ki he kupu 17 kupu si’i (4) ‘o e Public Finance Management Act (Treasury Instructions) 2010?

(vii) Na’e ‘i ai nai ha kaunga ‘a e tu’utu’uni ke toe tu’uaki e lakanga CEO ‘o e Potungāue Akó ke kei tuku ‘a Claude Tupou ‘i tu’a kae lava ke fakamo’oni ‘a e aleapau ngāue ‘a Pivení telia na’á ne fakafe’ātungia’i?

a) ‘Oku ou manatu ki hono ma’u ‘e Claude Tupou e interview ki he lakanga CEO ‘o e Potungāue Akó ‘i Sune ‘o e 2015, pea direct ai ‘e he feitu’ú na ia ke toe tu’uaki fo’ou e lakangá ‘i ‘Aokosi, 2015 koe’uhí ko ha lāunga ‘a e
taha he kau tohi ki he lakangá.

b) Na’e fāinga ai ‘a Claude mo e feitu’ú na mo e PSC ‘i ha meimei māhina ‘e 4 ki he 5 lolotonga ia ‘oku fakamo’oni e aleapaú ia ‘i Nōvema, 2015 pea toki tu’utu’uni e Tribunal ‘i he ‘aho 28 ‘o Sanuali, 2016 ke fakata’e’aonga’i e tu’utu’uni ‘a e feitu’ú na ke toe tu’uaki e lakangá kae foaki kia Claude.

c) ‘Oku ou tui au kapau na’e ‘ikai ke toe tu’uaki e lakanga CEO ‘o e Potungāue Akó na’e ‘ikai lava e fo’i fakamo’oni aleapau ko ení. Mei he kakano ‘o e tu’utu’uni ‘a e Tribunal, ‘oku hā mahino mai na’e ‘ikai ha mafai e feitu’ú na ke ke demand ki he PSC ke toe tu’uaki e lakangá.

d) Ko e fehu’i leva ‘oku ha’u ki he’eku fakakaukaú. Kohai nai na’á ne fale’i e feitu’ú na ke ke direct ki he PSC ke toe tu’uaki e lakangá? Na’e taumu’a nai e tu’utu’uni ta’efakalao ko ení ke drag ai e nofo ‘a Claude ‘i tu’á kae lava e fakamo’oni aleapaú?

5. Ko e hā leva e ola ‘o e ngāue na’e fai ‘e Pīvení?

(i) Ko e olá ko e toe ‘alu ‘etau fānau foomu 7 ‘o toe to’o fo’ou e ‘ū kalasi foundation ‘i Fisí ko e ‘ikai tali he ‘Univēsití ‘a e fo’i fakatuputupu langi ko ení.

(ii) Ko e olá ko e ha’u e ola ia e siví ‘oku ‘ikai ‘ota (raw marks) mai ia hangē ko hono malanga’í ka kuo kuki’i mai ia ‘o fakakalakalasi mai hangē ko e fa’unga ‘o e Solo Taxonomy ‘o beginner, achievement, merit, excellent mo e distinction. Ka ko fē e maaka ‘ota ia na’e laú?

(iii) Ko e olá ko hono tufa mai e analysis ‘o e ola e sivi e foomu 5, 6 mo e 7 ki he kau faiakó kae ‘ikai pē ‘omai e maaka ia e fānaú foomu 6 & 7 ‘o a’u ki he ‘ahó ni. Ne pau ke toki kole ‘e he kau puleako ‘e ni’ihi koe’uhí ke fili ‘aki e kau hū mei he foomu 6 ki he 7 ka na’e tapu ia ke ‘oange ki he fanaú ‘enau fo’i maaka ‘otá.

(iv) Ko e olá ko e a’u ki he ‘ahó ni mo e kei fehānuaki e kau faiakó ‘oku ‘ikai pe mahino ia kia nautolu e system ko ení ‘oku liliu ki aí pe ‘oku tānaki fakafēfee’i koā e maaka IA ‘a e fānaú kuo ‘osi kuki’i (moderated) mo e maaka ‘ota mei he sivi ‘a e fānaú mo e ngaahi ta’emahino kehe.

(v) Ko e olá ko e toe faka’ofa ange e mātu’á ‘i he ‘ikai mahino kiate kinautolu ‘a e ngaahi longoa’a ‘oku hokó he na’e ‘ikai fakahoko ha proper consultation kimu’a mo e kau stake holders pea toki fai e fo’i fakatuputupulangi ko ení.

(vi) Ko e olá, ko hono hulu’i mai ‘e he Tonganow hono hack noa’ia pē e software ia ‘a Piveni ‘o hū ki loto ‘o liliu tavale holo e maaká mo e ‘ū data na’e fakahū ki lotó he tā ko e fo’i Microsoft Access 2003 pē ia na’e fai ‘aki e ngāué.

Hoko atu 'i he Konga II

 

5 comments

  • bertie wulf
    bertie wulf Thursday, 10 May 2018 13:31 Comment Link

    Thank you Dr Okusitino Mahina , for your enlightened remarks.I realise my saying that expatriates do a better job of running businesses, may seem biased ,but it's true, we would have to be delusional to think otherwise.Yes we may have more people with degrees , but does that really make them honest ? Pride , greed, glory seeking , and the list goes on , is a weakness that's endemic to most third world countries .Politician should be infused with patriotic fervor in their quest for the betterment of the country they serve and it's people. We can quote famous words by renowned people , till we are red in the face but. will it improve the situation, the ignominious debacle that the government of the day is encountering ???? i It's unfortunate and sad, because Tonga have all these highly educated sons and daughters who could run the country, but due to differ from each other in both idiosyncrasy and party loyalty, this makes it hard to work to gather for the benefit of all .We can see here how difficult it is for us to work out a compromise , because as a people we will at every opportunity give priority to our own first even if that person is not competent to hold such a position . IN the west this is known as cronyism , we called it " Fakakainga" than there's corruption we called it " Takitaki " .. because, we as a people have from time immemorial been paying homage to kings and queens who were sons and daughters of gods that came to earth and took mortal women's to wife so its normal doing things,that way. When we apply for jobs we give gifts to who's in charge so he'll let me get the job. This apply to all walk of life from government to the private sector The poor sucks up to the rich , We as Polynesian never dealt with money , till the white man bought it to our attention . We were a bartering community, but than money 'came into our lives, that's what 'cause the problems.No one's denying Tongan has the capabilities and brains to govern, problems is cronyism,nepotism, this must STOP ! so that all government business can be transparent .
    We must stop raking up muck from the past and move on, the people running the government should concentrate on finding projects so that people find work. The saying "The devil makes work for idle hands " comes to mind , and we've seen the results . We could say with out a doubt that this a KAKISTOCRACY??????? God bless Tonga

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Tuesday, 08 May 2018 16:20 Comment Link

    Malo fau Albert Wolfgram for truly heart-felt expressions of grave concerns and they are well-taken seriously but hasn't Tonga got more than enough rich material-physical, intellectual-emotional and social-cultural resources to be able to stand tall on her own two feet?

    This holds true to the whole spectrum of Tongan society as it does to education, economics and government. and many others. Hasn't Tonga got the most number of PhD degree graduates in the world as per population amidst many other things. Don't we take pride in this?

    There may be several recipes for a better [if not ideal] Tonga but I'm reminded of the words of wisdom uttered and echoed (and lives lived) by such giants and heroes of our common human history as Taufa'ahau Tupou 1, John F. Kennedy and Jesus Christ. to name a few, as follows:

    [1] "'Oku mu'omu'a taha mo mamafa taha pe kiate au 'ae lelei 'a Tonga 'i he lelei 'a'aku mo hoku famili" (trans "The common good of the whole of Tonga is first and foremost to me than the [personal] good of mine and my family.")
    (Please see the great article by Mapa Ha'ano Taumalolo)
    Taufa'ahau Tupou 1

    [2] "Do not ask what America can do for you but rather ask what you can do for America."
    John F. Kennedy

    [3] The sacrifice by Jesus Christ is made manifest in the manner of His life and indeed the manner of His death (In both life and death, He lived [and died] a life [and death] orienting away from the self towards others [as opposed to a life (and death) orienting towards the self] [sio-ki-tu'a kae 'ikai sio-kia-kita], that is, He lived (and died) unselfishly.
    The life and death of Jesus Christ.

    These three noble instances of heroic life and death, both metaphorical and actual, tell us that if we want a better [or ideal] Tonga for all to live [and die in] then we need to make real sacrifices by living a life [and dying a death] UNSELFISHLY! Amen and so let it be!

    Report
  • albert wolfgram
    albert wolfgram Saturday, 05 May 2018 22:37 Comment Link

    When will people,wake up to themselves and see what's really happening within the government.? Corruption and Nepotism ;this is a sickness that's plagued most pacific nations , Cause ? we never were used to running government , the way western nations run theirs. People who are running the country now, used to scream abuse and rail against H M Tupou 4 , yes he made mistakes , but at least he did things for the country, eg, Tonga construction company , desiccated coconut factory,the Tonga shipping agency,we had work , why did all these workplaces went under? Because we kicked out the expatriate workers who had the expertise and the integrity that is required for the successful running of these workplaces, and why is that you may ask ? some how we thought we can run our country , but unfortunately we can't , it's not in our gene , we will always look after our own first, loyalty to family and friends, before anything else.So ! the proverbial " better the devil you know than the devil you don't know". We need palangi to be in charge and us to assist . please Tonga look at history, its the same everywhere that brown man black man is in charge the result , CHAOS ! Let the King be head of state, but for God sake give parliament the right to run the country. God in your mercy guide poor Tonga.

    Report
  • Malia Lutu Sekona
    Malia Lutu Sekona Friday, 04 May 2018 03:37 Comment Link

    He ikai ke toe poto e palemia koena, akilisi pohiva koeuhi koe moui hikisia moe siokita, ManuManu moe
    e tangi ke tatau pe hoko ia koe Tui o Tonga. Ko hai tuu ia keen fakamoveuveu’i e fonua nae lilingi e ngaahi Toto lahi kae nau e Melino he ngaahi Kuini ki mu’a. Te mou ‘aa ‘a fee Tonga kihe faka’auha fakatikitato oku fai e akilisi kihe fonua????? Fieme’a ta’emingao leva e kakai pea totonu ke kapusi mei Tonga.

    Ko fee ngaahi Tokoni fkpaanga laui millions ki Tonga oku Ikai ke Langa ai ha fanga kii fale afaa pe aa e kakai tuku hausia.

    Report
  • Malia Lutu Sekona
    Malia Lutu Sekona Friday, 04 May 2018 03:36 Comment Link

    He ikai ke toe poto e palemia koena, akilisi pohiva koeuhi koe moui hikisia moe siokita, ManuManu moe
    e tangi ke tatau pe hoko ia koe Tui o Tonga. Ko hai tuu ia keen fakamoveuveu’i e fonua nae lilingi e ngaahi Toto lahi kae nau e Melino he ngaahi Kuini ki mu’a. Te mou ‘aa ‘a fee Tonga kihe faka’auha fakatikitato oku fai e akilisi kihe fonua????? Fieme’a ta’emingao leva e kakai pea totonu ke kapusi mei Tonga.

    Ko fee ngaahi Tokoni fkpaanga laui millions ki Tonga oku Ikai ke Langa ai ha fanga kii fale afaa pe aa e kakai tuku hausia.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top