Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Ta'efiemalie ki he 'eke totongi Komisoni Fakamafolalea ‘a Tonga ki hono fakamafola va’inga ‘Ikale Tahi Featured

Ta'efiemalie ki he 'eke totongi Komisoni Fakamafolalea ‘a Tonga ki hono fakamafola va’inga ‘Ikale Tahi

24 'Aokosi, 2019. ‘Oku ta’efiemalie lahi ‘aupito ‘a e ngaahi kautaha ongoongo ‘i Tonga ni fekau’aki mo e tu’utu’uni kuo tuku mai mei he Komisoni Fakamafolalea ‘a Tonga ke totongi ‘a hono fakamafola atu ‘a va’inga ‘a e ‘Ikale Tahi mo e Western Force ‘i he Pa’ake Teufaiva ‘i he ‘aho ni.

‘Oku fakatumutumu foki ‘a e ngaahi kautaha ongoongo ‘o tatau pe ‘i he ngaahi letiō taautaha, ngaahi nusipepa, ngaahi mītia ‘oku pulusi ‘i he ngaluope ‘i he tu’utu’uni ko’eni ‘a ia koe ‘ene toki hoko ‘eni ‘i Tonga ni.

Na’e angamaheni ‘aki pe foki hono faka’atā tau’atāina ‘a e ngaahi kautaha ongoongo kenau fakahoko ‘a e fatongia ko’eni telia ‘a e kakai ‘o e fonua ka ‘oku kehe ‘a e fo’i hū ia ko’eni.

Kuo fakahā foki ‘e he Sea ‘o e Kosilio Sipoti ‘a Tonga (Tonga Sports Council) ‘Ikani Taliai ‘oku nau foaki ‘a e totonu ko’eni (media right) ki he Komisoni Fakamafolaela ‘a Tonga he ‘oku lahi honau mo’ua kiate kinautolu.

Kaikehe na’e kole ngofua foki ‘a e ngaahi kautaha ongoongo ki he Potugāue Ngaahi Ngāue Faka-lotofonua ‘a ia ‘oku fakamalumalu ai ‘a e sipoti pea na’e fakahā kenau fetu’utaki ki he Letiō Tonga.

Ko e ongo va'inga foki 'e ua 'oku 'amanaki fakahoko 'a ia koe fepaki 'a e Toko 15 'a e Palesiteni mo e Papeliane pehe ki he 'Ikale Tahi mo e Western Force.

Kuo fakamahino foki mei he Komisoni Fakamafolalea ‘a Tonga koha fa’ahinga kautaha ongoongo kuopau kenau totongi ‘a e “media right” ko e $1000 ki he fo’i tau pea $2000 ki he fo’i tau loua ‘i he ‘aho ni. Ko e ngaahi nusipepa leva mo e ngaahi mītia ‘i he ngaluope tenau totongi ‘a e pa’anga ‘e $100 ki he fo’i tau pe koe pa’anga ‘e $200 ki he ongo va’inga lōua.

‘Oku fehu’ia lahi foki ‘eni ‘e he ngaahi kautaha ongoongo he ‘oku ‘ikai koha tau tesi ‘eni ka koe va’inga faofao mo teuteut ‘a e ‘Ikale Tahi ki he Ipu ‘a Mamani pea kapau na’a koha tau tesi pea ‘oku mahino ‘e lōketi ‘a e totongi ki ‘olunga.

‘I he taimi tatau ‘oku toe fehu’ia ‘a e halanga ‘oku ‘unu atu kiai ‘a e tau’aāina ‘a e ongoongo mo e totonu ke ‘ilo ‘a e kakai ki he ngaahi me’a ‘a e fonua ‘a ia na’e anga maheni ‘aki hono tukuatu tau’atāina mo ‘ikai ha totongi ki mu’a atu.

Na’e fakamahino mai foki mei he Komisoni Fakamafolalea ‘a Tonga ko e tu’utu’uni ke ‘eke ‘a e ngaahi totongi ki he ngaahi kautaha mītia na’e makatu’unga ia ‘i he alea ‘a e Kosilio Sipoti ‘a Tonga mo e Komisoni.

Kuo fakamahino mei he tokolahi ‘o e ngaahi kautaha ongoongo fakalotofonua ‘e ‘ikai kenau lava atu ke fakamafola ‘a e va’inga ni ‘o makatu’unga ‘i he totongi ko’eni ‘oku ‘eke ‘e he Komisoni.

 

 

2 comments

  • Spencer W. Folau
    Spencer W. Folau Tuesday, 27 August 2019 05:38 Comment Link

    My cost saving proposal for the country.

    When I become the PM, A3Z will be on the chopping block, privatization. Add to it, Ombudsman Office, consolidate Hawaii, San Francisco, NY Tonga government offices and relocate them to Salt Lake City. I will add additional services to it like, land registration, birth certificate etc. Reevaluate ambassadors and if we are not doing business that produce ROI for Tonga, then the ambassador’s office will be closed, like Dubai. What are we doing there? I want to bring back the weekly Kalonikali thru’ private ownership. If that is not profitable for the owner then the government will subsidize it. If the value exists for the service then it will continue. If not, then it will be close as it once was before.

    Report
  • Ului M
    Ului M Monday, 26 August 2019 14:52 Comment Link

    Ko e ngaahi me'a na'e ta'etotongi 'i he ngaahi Pule'anga ki mu'a, kuo totongi ia he taimi ni 'o hange ko e tute 'o e tapaka, pea mo e totongi koeni 'o e ngaahi fea 'i uafu mo fe fua pe.
    'Oku tau manatu ki he taimi na'e teke ai 'a e liliu fakapolitikale, ko e me'a na'e tala holo 'OKA LAVA 'A E LILIU 'E TOE TU'UMALIE ANGE AI 'A E FONUA, HE 'E VAHEVAHE MAI 'A E FU'U PA'ANGA 'OKU MA'U PE IA 'E HE FALE 'O E TU'I.
    Ko eni kuo lava e liliu pea tala leva e me'akehe ia HE OKU NAU TU'UMALIE PE KINAUTOLU PALEMIA MO E NIIHI HE KAPINETI PEHEE KI HONAU MAHENI VAOFI MO TOE HAI PE OKU NAU TOKONII.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top