Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Fakata’e’aonga’i ‘e Lopeti Senituli ‘a e Minisitā Lao Featured

Palēmia mo 'ene tangata fale'i Lopeti Senituli Palēmia mo 'ene tangata fale'i Lopeti Senituli

26 Fepueli, 2019. ‘Oku fehu’ia lahi pea ‘ikai fu’u mahino ki he tokolahi ‘a hono tukuhifo mo hono fakata’e’aonga’i ‘e he tangata fale’i ‘a e Palēmia Lopeti Senituli ‘a e Minisitā Lao Sione Vuna Faka’otusia mo e tu’unga ‘ene fakahoko fatongia pehe ki he’ene ‘ilo ki he lao.

Na’e fakahoko foki ha konifelenisi ‘a e kau faiongoongo mo e Palēmia mo ‘ene tangata fale’i ‘i he uike kuo ‘osi 'aho 21 'o Fepueli pea na'e toe lipooti mai foki 'e he uepiasiti 'a e Matangitonga 'i he 'aho 25 'o Fepueli 2019 'a hono fakahā ‘e Senituli ‘a e fiema’u ke ‘i ai ha tokotaha taukei ‘i he Kapineti (legal expert) kene fakama’ala’ala ‘a e ngaahi me’a fakalao ‘a e Pule’anga.

Ko e taumu’a foki ‘a Senituli ko ‘ene poupou ki he taukave ‘a e Palēmia mo e Pule’anga ‘oku totonu ke ‘i he Kapineti ‘a e ‘Ateni Seniale pea kene tokoni ki he ngaahi fakahinohino mo fale’i fakalao ‘a e Kapineti.

‘I he fakamatala ‘a Senituli na’a ne pehe ai ‘oku a’u ki he tu’unga ‘oku hange ‘oku fakakata a’aki ‘a e tafa’aki ‘a e Pule’anga ‘i he Fale Alea koe ‘ikai ha mataotao fakalao kene tataki mo fale’i ‘a e ngaahi me’a fakalao ‘a e Pule’anga.

Na’e poupou ki heni ‘a e Palēmia ‘i he konifelenisi ko’eni mo e kau faiongoongo mo ‘ene fakamahino ‘oku a’u pe ki he taimi ‘oku nau tali hikinima pe ‘i he Fale Alea he ‘oku ‘ikai ha’anau fu’u mahino ki he ngaahi me’a fakalao.

Kaikehe na’e fakatātā ‘aki ‘e Senituli hono fili mai ‘o William Clive Edwards ‘e he Pule’anga ‘o Tu’ivakanō pea na’e malava ‘e Edwards kene fakahoko katoa ‘a e ngaahi fatongia fakalao ‘o e Pule’anga ‘o tatau pe ‘i he Kapineti mo e Fale Alea.

‘I ha faka’eke’eke mo Edwards na’e pehe ‘e Edwards na’e ‘i ai pe ‘a e fatongia fakafale’i ia ‘o e ‘Ateni Seniale ki he Kapineti ka na’e tokoni lahi pe ia ki he ngāue ‘a e Kapineti makatu’unga ‘i he’ene ‘ilo mo ‘ene taukei ‘i he lao.

‘I he hoko atu ‘a Edwards na’a ne pehe ai koia na’e sea ‘i he Komiti Lao ‘a e Kapineti pea ko kinautolu na’a nau aofangatuku ‘a ngaahi lao ‘a e Pule’anga kimu’a pea ‘omai ki he Fale Alea ke tipeiti’i. ‘Ikai ngata ai ka na’e toe sea pe ia ‘i he komiti lao ‘a e Fale Alea he ta’u lahi pea na’a ne tokoni lahi ‘i hono fakama’ala’ala ‘a e ngaahi lao ‘a e Pule’anga ki he Fale Alea.

‘I he aofangatuku ‘a Edwards na’a ne pehe ai koe ‘uhinga ia hono ‘oange ‘a e faingamalie ki he Palēmia ‘e he Konisitūtone kene fili mei tu’a ha toko 4 ki he Kapineti koe ‘uhi ke ‘omai ha kakai poto mo taukei ke tokoni ki he ngāue ‘a e Pule’anga tautautefito ki he mala’e ‘o e lao ka ‘oku ‘ikai koe fili maheni pe pone ‘o iku ke ‘omai ai ki loto ‘a e kakai ‘oku fehu’ia ‘enau taukei mo ‘enau ‘ilo kihe ngāue ‘a e Pule’anga pea toe lahi ange ai ‘a e longoa’a.

Kaikehe koe poini heni ko hono tukuhifo ‘e Senituli ‘a e ngeia mo e tu’unga taukei ‘o e Minisitā Lao he koe loea foki ‘a Faka’otusia pea koia ‘oku ‘i he fatongia ‘a ia ‘oku pehe ‘e Senituli ‘oku ‘ikai ha taha fe’unga kiai pe ‘oku matu’aki hala ‘o hange ko’ene fakamatala.

‘I he tafa’aki ‘e taha ‘o hangē koe poupou ‘a e Palēmia kia Senituli, ‘oku mahino mai ‘oku ‘ikai pe ke mahino ia ki he Pule’anga ‘o a’u ki he taimi ‘oku nau ‘i he Fale Alea ai ‘a e ngaai puipuitu’a mo e kakano ‘o e ngaahi lao ‘oku fakahoko hono alea’i ‘i he Fale Alea.

‘Oku poupou foki ki he kaveinga ni ‘a hono paloti’i vave ‘a e ngaahi lao ‘a e Pule’anga ‘i he Fale Alea ‘a ia ‘oku fakamo’oni mei he fakamatala ‘a Senituli mo e Palēmia ‘oku mo’oni pe ‘oku ‘ikai ke fu’u mahino ki he tafa’aki ‘a e Pule’anga ‘a e lao pea ‘uhinga pehe ‘a e lau ‘e Senituli ‘oku fakaoli.

‘Oku fehu’ia foki ‘e he ongoongo ni ‘a e tu’unga ‘o Senituli koe tangtata fale’i kene tukuhifo mo fehu’ia ‘a e taukei ‘o e kau naite kuo fili ‘e he Palēmia ki he'ene Kapineti.

‘E malava pe ketau pehē ‘oku fakafou mai ‘ia Senituli ‘a e tu’unga ‘o e vakai mo e ‘ilo ‘a e Palēmia ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘ene Minisitā Lao ‘a ia ‘oku ngalingali ‘oku loto ke fetongi.

 

4 comments

  • Sione T
    Sione T Friday, 01 March 2019 08:34 Comment Link

    Kuo ngali ofi pe taimi ke tatau mai ai ee Kapinetii he kuo mafao fo'i fanoo,,,,,

    Report
  • Lio
    Lio Tuesday, 26 February 2019 23:18 Comment Link

    Oku ikai totonu ke tuli ha taha haane lea aki ha mea mooni kapau nae loi puleanga. Pea oku kau ia he foi kovi lahi.

    Report
  • Toa-ko-Tuku-ki-Langi, Ovava-ko-Tauhi-Kiai
    Toa-ko-Tuku-ki-Langi, Ovava-ko-Tauhi-Kiai Tuesday, 26 February 2019 18:29 Comment Link

    Vakai foki tama na'a ko ha to e talangaue 'ena 'a e fale'i fakapolitikale 'a e palemia mo e pule'anga 'a Lopeti Senituli ko e loea tokua ki he minisita lao ko e 'ita 'a e palemia mo e pule'anga hono tala 'e he minisita lao 'e Vuna Faka'otusia 'enau loi mata'a'a mo ta'ekatakata 'o hange tofu ko 'ene talangaue 'o ne ma'u 'a e fale'i fakapolitikale he'ene tala na'e ta'efakakonisitutone mo ta'efakalao ko a hono fua veteki fakakonisitutone mo fakalao 'e he Tu'i 'a e falealea! 'Oku 'i ai pe 'a e pale 'o e heketakai mo e fakalai mo e loi ko e fakahiki mei fale'i fakapolitikale ki he minisita lao!

    Report
  • Siosaia Piutau
    Siosaia Piutau Tuesday, 26 February 2019 15:49 Comment Link

    Kuo mei aka ehe pm ae minisita Lao kitu'a ihe ene tala he fale alea,nae mooni ae mea felavei mohono tuutuuni ehe kapineti ke ave fai lesisita kihe mamonga , kuo mei tuli sii minisita lao ia

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top