Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Pa’anga $6 miliona fakamoleki ki he langa paaka ‘a e Palemia pea $9574-00 ifi sikaleti: Lipooti ‘Atita Featured

Pa’anga $6 miliona fakamoleki ki he langa paaka ‘a e Palemia pea $9574-00 ifi sikaleti: Lipooti ‘Atita

31 'Okatopa, 2018. Kuo a’u ‘eni ‘a e fonua ki he tu’unga ma’ulalo taha ‘i hono fakamoleki ‘a e pa’anga tukuhau ‘a e kakai pea ‘oku ‘i ai ‘a e tui ko Tonga ni pe ‘oku hoko ai ‘a e fa’ahinga vale ko’eni.

‘Oku kei fakatumutumu ‘a e tokolahi ‘i he hono lipooti ‘i he Lipooti ‘a e ‘Atita na’e fe’unga mo e pa’anga ‘e $6 miliona 'a e fakamole ki he langa 'o e paaka Va’epopua pea pa'anga 'e $9574-00 ‘a e fakamole ki he ifi sikaleti ‘a e kau langa paaka ‘a e Palemia.

Na’e ta tu’o lahi hono lohiaki’i ‘e he Palemia ‘a e fonua ‘i he’ene fakamahino ‘oku ‘ikai mole ha pa’anga ‘a e fonua ‘i hono langa ‘a e Paaka Va’epopua pea koe fakamole ko ‘ene pa’anga pe ‘a ‘ana mo ‘ene kole tokoni.

Na’e toutou ‘asi mai foki hono ngaahi nima ‘o taki ai ‘a Tu’i Uata lolotonga ‘o e ngaue ko’eni ‘o talaki ki he fonua ko e fakamole ki hono langa ‘o e paaka lau miliona ko’eni ‘oku fakahoko ‘aki pe ‘a e lau kilu.

‘I he Lipooti ‘a e ‘Atita kuo mahino mei ai na’e to’o ‘e he Palemia mo ‘ene Kapineti ‘a e pa’anga ‘e $6 miliona mei he pa’anga tukuhau ‘a e fonua ke fakahoko ‘aki ‘a hono langa ‘o e Paaka Va’epopua.

Ko e pa’anga foki ko’eni na’e to’o mei he pa'anga tukuhau kau ai 'a e pa'anga tokoni ki he sipoti 'i he Potungaue ki he Ngaahi Ngaue Fakalotofonua, ngaahi tokoni faka-pa'anga 'a e pule'anga (General Revenue) pea foo'i mo nusi'i 'i loto 'i he patiseti 'a e Potungaue Pa'anga ke fakahoko 'aki 'a e visone langa paaka ko'eni 'a e Palemia.

‘Oku malie he na’e ta’ofi ‘e he Palemia ‘a e Sipoti koe ‘ikai ha pa’anga kae takai hake ia he tafa’aki ‘e taha ‘o ngaue’aki ‘a e pa’anga tokoni ki he sipoti ‘o fakahoko ‘aki ‘ene kumi makamaile ‘a ia ‘oku kei fehu’ia ko’eni ‘o a’u mai pe ki he ‘aho ni.

Ko e kaiha’a ho’ata fakamalohi malie ‘eni pea 'oku fehu'ia pe na'e fakangofua ‘eni ‘o fakatatau ki he founga ngaue mo e lao ki hono pule’i ‘a e pa’anga ‘a e fonua he na’e fakapipiki ‘a e fakatataa faiva fakalotu kae hulu’i ‘a e faiva kaupoe ia.

‘Oku fakaloloma ‘a e fa’ahinga ngaue pango ia ko’eni he oku kei tu’u kaivi pe ‘a e Palemia ia ke fakatonuhia’i ‘a ‘ene founga faka-tikitato ko’eni pea ne toutou taukave’i ke tuku fakatafa’aki ‘a e lao kae fakahoko tavale ‘ene fakakaukau.

‘Oku puli 'i he Palemia ko e ta’u ‘e 30 ‘oku ne taukave’i ‘oku ‘i ai ‘ene taukei pea ‘e ‘ikai hala ‘ene faka’uto’uta na’e nofotaha pe ia ki hono lau’ikovi’i ‘a e Fale ‘o e Tu’i mo e kau ma’u tu’unga he fonua pea fakakonahi ‘a e kakai kenau tui ange ki he’ene ‘uakai ki he mafai.

‘Oku mo’oni pe ‘a e Palemia ‘oku ‘i ai ‘ene taukei ka koe taukei ‘i he lau’ikovi’i , takihala’i mo e loi pea toe taukei foki 'i he nofo fakamaau’anga mo e toutou mo’ua.

‘Oku mole ke mama’o hano tukuhifo ia ‘o e Palemia ka koe fatongia totonu ‘eni ke fakahoko ko hono ‘oatu ‘a e ngaahi mo’oni’i me’a kuo hoko pea toutou hoko pea kuo ‘i ai hono ngaahi fakamo’oni pea koe fakamuimui taha ‘eni koe lipooti ‘a e ‘atita pea 'oku fiema'u ke 'ilo kiai 'a e kakai 'o e fonua.

‘I hono fakalea ‘e taha ‘oku ‘ikai ha’ane taukei ‘e taha he fakalele Pule’anga he ‘oku mahino mai mei he me’a ‘oku hoko totonu he fonua ‘i he ‘aho ni ‘oku ‘ikai tatau ‘a e ngutu mo e tuhu pea ‘oku ‘ikai ha poto fe’unga moha taukei kene fakalele ‘a e fonua.

Ko e me’a ‘oku hoko he ‘aho ni oku lahi ange ‘a e maumau ki he fonua ‘i he langa fonua ‘oku taukave’i pea mo'oni ai 'a e lea malie 'a e Palemia malolo 'o 'Initia ko Nehru " Ko e visone ta'e fakahoko ha ngaue koe mohe misi pea koe ngaue 'ikai ha visone koe misi fakailifia"

Kuo ‘osi fokotu’u ’etau Tangata’eiki Palemia ki he me’afua ‘o e taki lelei pea ‘oku mahino mai ‘oku ‘ikai ke kau ia he lau pe lau he kau ‘i he taukei mo e ‘ilo pehe ki he fakapotopoto ‘i he founga hono fakalele ha fonua pea ‘oku fu’u pauni ma’ama’a fau.

‘Oku tala foki ‘e he pa’anga ‘e $6 miliona kuo to'o mei he tukuhau ‘a e fonua mo e pa’anga ‘e lauafe na’e fakahoko ‘aki ‘a e ifi siakleti ‘a e kau langa paaka Va’epopua mei he pa’anga tukuhau ‘a e kakai ‘o e fonua ‘a e tu’unga ma’ulalo taha kuo hoko ‘i hano fakamoleki ha pa’anga tukuhau mo fakahoko he founga hala mo ta'e totonu pea ‘oku hoko 'eni 'i he taimi ‘oku ‘i he loki faka’uli ai ‘a e Palemia ‘o e ‘aho ni.

3 comments

  • Fahina
    Fahina Tuesday, 06 November 2018 22:03 Comment Link

    Ikai fai ha ofo heni he ko ene visone 'eni ke lele fakatafa'aki pe langa ko 'eni ke tokoni ki hono ngaahi kaungame'a ne nau kau ngafai hono tutu hotau fonua.. Tanu e Luna EVa koia naa fkpenisini e tutu pea mo hono foha 'I he fono mo hai fua pe oku fie 'eva ange ki paaka.
    Tonga mou toe fakakaukau lelei pe he oku lahi pe kakai lelei he fonua mo 'enau visone ki ha Tonga oku tu'uloa..

    Report
  • Falakesi
    Falakesi Tuesday, 06 November 2018 12:57 Comment Link

    Koe fuu fakamole ia kihe ifi tapaka oku hange ia ha fakamole kihe ifi aisi.
    Pea kapau ko ha ala ena aha Palemia kehe kihe paanga a e Fonua heikai tautunoa. Tau manatu kihe langa e uafu Vuna mei mei mahaki e Palemia he kaikaila.

    Report
  • bertie
    bertie Thursday, 01 November 2018 14:55 Comment Link

    The whole of the country is GUTLESS to stand up to the Premier . This criticism of the Premier has been going on way too long , and still no one has stepped forward to wrestle the rein of leadership from him why is that ? The time for this kind of petty and destructive ill will and blaming others are over , if this Government is proved guilty of mismanagement of Government funds then they are answerable to the people through a court of law and impeachment procedure follows , strait to the point otherwise we should be quite and follow the wise counsel of the the present Government and let peace reign over the land for the season of peace is nigh !

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top