Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Fu’u ta’efe’unga Minisita Ako Penisimani Fifita Featured

Fu’u ta’efe’unga Minisita Ako Penisimani Fifita

Tohi Ki he 'Etita

Fu’u ta’efe’unga Minisita Ako Penisimani Fifita

31 Siulai, 2018.

‘Etita,

Kataki mu’a ‘oatu ‘eku hoha’a ko’eni fekau’aki mo e tu’unga ma’ulalo ‘oku ‘i ai ‘etau motu’a Minisita Ako Penisimani Fifita Fakafofonga Fale Alea Tongatapu 9.

Kuo fu’u totu’a ‘a e pango ‘a e motu’a ni pea kuo taimi ke fai mo fakahoko a ‘ehe kakai ia ha me’a he taumaiaa ni ‘e tuku ia ‘e he Palemia ki tu’a he ‘oku nau kakano taha.

Ko e tangata ni ‘oku mahino pe ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai pea koe malo mo e founga fili ‘o e ‘aho ni ke lave ai he fatongia mafatukituki ko’eni ‘a ia na’e ‘i ai ‘a e kakai pau, ako lelei ‘o ‘au ki he tumutumu, faitotonu mo ‘iloa ‘i he Pasifiki mo Tu’apule’anga na’e fili ki he lakanga ko’eni pea na’e ‘ikai toe fehu’ia.

Kuo tau situ’a atu ‘eni mei he’ene feinga ke fakafisi ‘ene CEO mo e feinga ke fakahoko e konituleki ‘enau pone ko Piveni Piukala ki he’ene ‘ave pe ‘ene fanau he sikolasipi ‘a e Pule’anga hange koia kuo tuku mai ‘e he miti faka-sosiale.

‘Oku a’u ‘eni ki he’ene tu’utu’uni ke tuli ‘a e tamasi’i ako ‘i he Tonga High School ko ‘ene lau ki hono 'ofefine pea ‘oku toe talanga’i mo e kaveinga ko’eni ‘i he mitia faka-sosiale he ngaahi ‘aho ni.

Kapau ‘oku mo’oni ‘eni pea kuo fe’unga mo taau ke fakafisi pe ko hono fakamalolo’i ‘e he Palemia 'a  e motua ni he kuo fu'u ta'efe'eunga.

Ko e ongo ‘opisoni koia ‘oku fai kiai ‘a e ‘amanaki ‘oku mahino ‘e ‘ikai ke hoko ia pea ‘oku fehu’ia leva pe koe ha e founga ‘e hoko atu kiai ‘a e kakai ke fakangata ‘a e fa’ahinga founga ngalivale mo ta’e fakaako ko’eni ‘i he Potungaue ‘oku lau koe Potungaue Ako.

‘Oku hulu’i mai pe ‘e he ngaahi me’a ni ‘a e tu’unga faka-ako, aukei mo faka-laumalie ‘o e Minisita ‘a ia ‘oku ‘ikai fe’unga kene tataki ha Potungaue ‘oku fakafalala ai ‘a e kaha’u ‘o e fonua.

‘Oku malele ma’u pe ke afe ‘a e motu’a ni ki he lotu moe folofola ‘a ia ‘oku mahino mei heni ‘a e vaivai ‘a e ‘ilo moe ‘uhinga pea afe ke toitoi mai he lotu mo e folofola ma’oni’oni ke fai mai ai ‘ene kakaa mo pau’u lotu.

Na’e kau ‘a e Minisita ko’eni hono tohi tangi’i ‘e he kakai ki he Fale Alea he ngaahi mahina kuo tau situ'a kiai pea ‘oku fe'unga ‘anoa ‘a e ngaahi makatu’unga mo e ngaahi fakamo’oni kene ongo’i hifo pe ‘iate ia kuo fe’unga a hono pa’usi’I ‘a e fonua mo e kakai ka e maloloo a ki honau ‘ap

‘Etita ‘oku pehe ‘a e hoha’a ‘a e loto ‘o e motu’a ni 'i he funga 'o e mamahi'i ako mo fonua mo e feinga ke fakafoki 'a Tonga ki he laini 'oku totonu ke lele ai 'a e ako hange koia na'e hoko 'i mu'a.

'Oku tau ‘unu’unu atu ki he vanu ‘oku fakalilifu pea ‘oku ou kole heni ki he kau ngaue ‘a e Potungaue ni kenau tu’u fakamakatu’u he mo’oni honau fatongia pea fai atu ha tokoni ki he motu’a Minisita Ako na’a malava kene lava ‘o fakafaikehekehe’i ‘a e kovi mo e lelei, poto moe vale, ngali poto moe ngali vale, pehe ki he kaka moe pau’ulotu.

Faka'apa'apa Atu,

'Ofa Fonua

Nuku'alofa

4 comments

  • Puamau Leone
    Puamau Leone Friday, 03 August 2018 12:19 Comment Link

    Taimi koee na'e fili ai e Tupou IV 'a e kau Minisita, na'a ne aoao tangata 'o fili 'a e lelei, pea na'e loi aupito hono tala e Akilisi ko e appointment for life, he na'e to'o pe lakanga ia o Tevita Tupou, Tutoatasi, Masaso mo toe ha, 'i he fepaki enau faifatongia mo e Lao o e Fonua.
    Tau tui ka Akilisi o liliu e system pea ko hono 'atunga eni, kuo taki kitautolu e he PTOA ki falesi'i. Ko e 'atunga e tangi ke tatau. Ka ne tau nonga pe aa he Pule'anga Fakatu'i.

    Report
  • Fahina
    Fahina Thursday, 02 August 2018 15:30 Comment Link

    Oku tau manatu ki he kau Minisita 'o e aho koee na'e faka'ei'eiki enau to'o fatongia pea neongo ne 'iai pe 'umu po'uli kae 'iai ho'ota ka na'e 'ikai fu'u hange koia koe fakafotunga 'a e kau Minisita ko 'eni o e lolotonga ni kae tautau tefito ki he Potungaue Ako na'e filifili mai pe 'a e kakai 'iloa he mala'e 'o e Ako ke nau fua e fatongia mamafa ko'eni he oku teu'i mei heni e kaha'u 'o e fonua.
    Ko e fakafotunga 'a e tangata'eiki ni oku mahino mei ai 'a ene tonounou lahi pea mo hono ngata'anga .. Hange kiate au ne te'eki ke a'u ki he tu'unga Taki pe Puleako ka na'e hoko pe mahalo ko e Ofisa ako pea ko hono ngata'anga pe 'ena.
    Oku faka'ataa pe foki 'ehe lao ke fili mei tu'a ha Minisita ka ne 'ikai ngaue'aki ia 'e Akilisi pe koe PTOA ka ne hoko pe foki ia ko e Minisitaa Ako o ne fetongi ai e Standardised Marking System ki he Raw marks pea oku kei valau ai e fonua. Ko 'eni kuo saiti kae fakahu mai e BA Geography kene fakalele ako he fonua pea koe me'a pe 'ena 'e iku kiai.

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Wednesday, 01 August 2018 10:07 Comment Link

    'Oku toe kau foki mo hono hoa he faitu'uttu'u ni he potungaue, pea ko ena kuo fakamafola he social media e tu'utu'uni hangatonu atu 'ae minister kihe kau ngaue ke fakakau hono hoa mo 'ene fanga pone he folau ki Siaina. Koe ki'i finemotu'a foki ko eni kuo hoko ia koe tokotaha faitu'uttu'tuni he Va'a Silapa 'ae Potungaue, pea 'oku ilifia e kau ngaue he lea ki ai na'a ne tala kihe minisita pea hoko ai ha ngaahi tautea. Ka koe 'atunga foki ia e fepakipaki 'ae ngaahi fie'ma'u (conflict of interest) he potugaue, he na'e tonu ke hoko pe motu'a kihe lakanga minisita ako pea fekau leva e finemotu'a ke hiki atu ia kiha potungaue 'e taha kae lave ke tau'ataina e faitu'uttu'uni 'ae minisita mo fakahoko tau'ataina mo lelei e fatongia 'oe kau ngaue. Ka koe taimi ni kuo 'apulu e ngaue he hu holo 'ae finemotu'a ia he ngaahi 'ofisi 'o hage ha sipai, mo toe fakaongoongo foki e minisita ia kihe ngaahi fafana 'ae finemotu'a. Koe case ko ena 'ae ki'i leka ako Tonga High na'e pehee na'e taulau moe 'ofefine 'oe minisita, koe faktata mahino ia 'o e me'a koe ta'e'ilo e ngaue ke fai. Ka koe he na'e tuli ai pe ki'i tamasi'i kae 'ikai tuli moe 'ofefine 'oe minisita he na'a na tau'aki lea ta'etaau loua? pe na'e tuli pe ki'i tamasi'i ia ko ene lea ki he 'ofefine 'oe minisita? kapau na koha 'ofefine ia 'oha taha kehe he'ikai fai ha tuli ia ai.
    'Ofa mai a minisita 'o 'alu ki 'api kae lave ke fakaakeake e potungaue he kuo ta'e'aonga ho'omou lolahi'i moe kau pitoa.

    Report
  • bertie
    bertie Wednesday, 01 August 2018 08:38 Comment Link

    The people of Tonga are exasperated and bewildered by the way the Government is being manipulated by those in the top job . Now one would ask how did it get to be like this ? The answer to that is obvious , the majority of the populace were hoodwinked into believing that the people who are now running Government could do a better job of Governing than the people in the previous Government unfortunately it turns out they are no better , now they ! are public enemy number one . How slow was the people to wake up to the antics of these cowboys who think thy can shoot their way out of any problem . One could say that the country is on the brink of imploding from greed and factionalism , and no ones to blame but ourselves for WE put them there . What are the Parliamentarians doing to solve the leadership debacle , and calm the fear of the people , and put the country back on an even keel again before it's too late ?. It seems every one's running scared of just one person , ever since the burning of Nukualofa , SO ! what's to be done? and if there's a way , who is going to remove this incompetent Governing body from power ??People open your eyes look around you unemployed every where drugs pouring in crime rates skyrocketing with no end in sight and all this Government is doing is digging up things from the past , instead of doing something to improve the life of people in the future AWWW ! they have such little minds , no vision . God bless our homeland forever .

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top