Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Kaunoa faka-politikale mo e feinga ‘a e Palēmia ke tamate’i ‘a e TASANOC: Lord Tupou Featured

Kaunoa faka-politikale mo e feinga ‘a e Palēmia ke tamate’i ‘a e TASANOC: Lord Tupou

9 Sune, 2018. Na’e fakahū atu ‘a e tohi ‘a e palesiteni ‘o e TASANOC (Tonga Sports Association and Natioanl Olympic Commitee) Lord Tupou ki he Palēmia ‘i he aho Pulelulu 6 ‘o Sune 2018 ‘a ia oe uike ni ia ‘o fakahā ‘enau ta’efiemalie ki he kaunoa faka-politikale ‘a e Pule’anga mo ‘enau feinga ke tamate’i ‘a e TASANOC.

Ko e tohi ko’eni na’e makatu’unga ia ‘i he fakataha na’e ui ‘e he Palēmia ‘i he hili hono huufi ‘o e Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ‘aho 31 ‘o Mē, 2018 pea na’e kau atu kiai ‘a e Tokoni Palēmia mo Minisitā Ki he Ngaahi Ngāue Fakalotofonua mo e Sipoti (MIA), kau ngāue ‘a e MIA, kau fakafofonga mei he ngaahi sipoti ‘e 9 (National Federations) ‘o kau kiai ‘a e soka, fanangahau, fe’auhi sinolelei, netipolo, kakau, ‘alo pōpao, volipoli mo e hiki me’a mamafa.

Ko e pango he na’e lipooti ‘e he ni’ihi ‘o e kau fakafofonga ‘o e ngaahi sipoti na’e kau atu ki he fakataha ko’eni ki he TASANOC ‘a e ngaahi me’a na’e alea kiai ‘a e fakataha ko’eni ‘o tumutumu ‘aki ‘a e taumu’a ‘a e fakataha ke tamate’i ‘a e TASANOC.

Na’e kau foki heni ‘a fokotu’u ke veteki (dissolve) ‘a e Poate fakahoko-ngāue ‘a e TASANOC ‘o hange koia na’e fakahoko ‘e he Paēmia mo e Pule’anga ki he ‘Akapulu ‘Iunioni.

Na’e fakamahino ‘e he Palesiteni ‘o e TASANOC ‘i he tohi ko’eni ‘a e to’onga faka-tikitato ‘a e Palēmia mo ‘ene ngaahi kaunoa fekau’aki mo e sipoti ‘i he fonua ‘a ia ‘oku hoko ai ‘a e ngaahi palopalema lahi.

Na’e hāfoki ‘i he tohi ‘a Lord Tupou ‘a ‘ene hoha’a ki he ngaahi tukuaki’i loi mo ta’emo’oni ‘oku fai ‘e he Palēmia fekau’aki mo e ngaahi Lipooti ‘Atita mo faka-pa’anga ‘a e TASANOC ‘o pehe tokua ‘oku ‘ikai kenau fakakakato ki he Pule’anga.

‘I he tohi a Lord Tupou na’a ne pole’i ai ‘a e Palēmia mo e Pule’anga ke fakamahino ange pe ko fe’ia ‘a e Lipooti ‘Atita mo e fakamatala faka-pa’anga ‘oku te’eki kenau fakakakato he koe tukuaki’i ‘oku nau fai ‘oku matu’aki loi mo taumu’a ki he tukuhifo mo fakaongoongo kovi’i ‘a e TASANOC mo kinautolu ‘oku nau fakalele ‘a e kautaha ni.

Na’e fakahā foki e Lord Tupou ‘i he tohi ko’eni ‘oku ‘ikai ke fea pea filifilimanako ‘a hono taketi’i pe ‘a TASANOC ‘e he Palēmia mo e Pule’anga ka e hili koia ‘oku te’eki ke hanga ‘e he ‘Akapulu ‘Iunioni mo e ‘Akapulu Liiki ‘o fakakakato ‘a e lipooti ‘atita mo faka-pa’anga’a ia kuo fuoloa hono ‘ikai fakakakato ki he Pule’anga mei he ngaahi ta’u kuo hili.

Na’e toe fakamahino foki ‘i he tohi ko’eni na’e ‘ikai ke kau ‘a e kau memipa ‘o e ‘aho ni ‘i he Poate fakahoko ngāue ‘oku tukuaki’i ki ai ‘e he Pule’anga ‘a e TASANOC pea koe pa’anga na’e foaki fakamuimui ‘e he Pule’anga koe tokoni ia ki he tikite folau ‘a e fanau sipoti ‘a e fonua ki he sipoti ‘a e Pasifiki na’e fakahoko ki Papua New Guinea ‘i he ta’u 2015.

‘I he tohi ko’eni ai pe na’e toe fakamahino ‘e Lord Tupou koe ngaahi pa’anga tokoni ‘a e Pule’anga ki he sipoti ‘o fakafou ‘i he TASANOC na’e ‘osi fakahoko hono lipooti fakafoki ‘i he founga faka-polofesinale mo maau foki. Na’e ‘oatu fakataha foki ‘a e tohi ni mo e tatau ‘o e ngaahi lipooti ‘atita mo faka-pa’anga fekau’aki mo e tukuaki’i hala na’e fakahoko ‘e he Palēmia mo e Pule’anga.

Na’e toe fakamahino ‘e Lord Tupou koe taha ‘o e ‘uhinga tefito ‘o e fakataha ko’eni ke fakahā ai ‘a e loto mamahi ‘a e Palēmia mo hono Pule’anga ‘i hono faka’ilo ‘e he Kosilio Sipoti ‘a e Pasifiki mo e TASANOC ‘a e Pule’anga ‘i he’enau kaniseli ‘a e teuaki fakahoko mai ‘a e Sipoti ‘a e Pasifiki ki Tonga ni ‘i he ta’u 2019.

Na’ e fakamahino ‘e Lord Tupou ‘e ‘ikai malava kenau lave kiai ‘i he tohi ko’eni he koe kaveinga koia ‘oku lolotonga ‘i he Fakamaau’anga ia.

Na’e hoko atu ‘a Lord Tupou ke fakamahino na’e fakataha ‘a e Poate fakahoko ngāue ‘a e TASANOC pea ko honau loto ia ‘o e fakataha ke fakahoko ha tohi ki he Palēmia ‘o tuhu’i atu ai ‘a ‘ene loi mo filifilimanako pehe ki he’ene taumu’a ke veteki mo tamate’i ‘a e TASANOC.

Na’e fakatokanga ‘a Lord Tupou kapau ‘e hoko atu ai pe ‘a e kaunoa mo e feinga ‘a e Palēmia ke fakatikitato mo fakafe’atungia’i ‘a e sipoti mo e ngāue tau’atāina ‘a e TASANOC hange koia ‘oku tu’utu’u ni ‘e he lao mo e lao  moe ngaahi tu'utu'uni 'a e ngaahi kautaha sipoti fakavaha’a-Pule’anga 'oku memipa ai 'a Tonga ni ‘e iku ki hono tuli pe ko hono fakamalōlō’i ‘a Tonga ni mei he’ene memipa ‘i he International Olympic Committee (OIC), Commonwealth Federations (CGF) mo e Pacific Games Council (PGC).

Na’e fakamulituku ‘aki 'a e tohi ni ‘a e hoha’a ‘a Lord Tupou mo e TASANOC ki he ngaahi laumalie ‘o e hakotupu ‘o e fonua mo e lelei mo e mo’oni ‘enau ngaahi misi fekau’aki mo e sipoti mo hono kaha’u ‘a ia ‘e malava ke uesia ‘i he politiki moe kaunoa ‘a e Palēmia.

Na’e hiki tatau foki ‘a e tohi ko’eni ‘a e Lord Tupou ki he Sea Fale Alea moe Talafekau ‘a ‘Ene ‘Afio (Lord Chamberlain).

1 comment

  • Mark Hanson
    Mark Hanson Sunday, 10 June 2018 14:17 Comment Link

    He'ikai pe toe tuku e hilo loi, loto kovi, meheka moe matu'aki anga ma'ulalo 'ae motu'a pelemai ta'emahino ko eni. 'Ikai mu'a feinga ia ke fai ha tali mo he ngaue ki he ngaahi me'a na'e to folofola mai ki ai 'Ene 'Afio kae lele hake ia 'o uki e ngaahi komiti sipoti ke nau angatu'u mo fakafetau ki he TASANOC, 'aee 'oku lolotonga lele lelei pe ia., Koe toe lele holo e kili he koe ha na'e 'ikai fanongo ai kihe kolenga atu 'ae ngaahi sports federation ke tuku hono kaniseli e Pacific Games. Me'a motu'a ai pe 'ae motu'a ngaungau ko eni ko 'ene fai ha fo'i pango pea 'ikai toe ha taha hono tukuaki'i. 'Alu mu'a ia 'o uki hono famili ho hono kau fale'i ke nau lukuluku ke totongi'aki e 8 miliona 'oku 'eke 'ehe Kosilio Sipoti 'ae Pasifiki. Fifisi 'ene 'asi he vitio 'o faka'aluma'i mo fakakata'i e me'a atu 'a Lord Vaea mo Takitoa 'o poupou ki he kole 'a e Kosilio Sipoti 'ae Pasifiki ke 'oua 'e kaniseli e sipoti. Koe ha kuo toe puho ai e ngaahi maama mui hono tolongi'i mai e 8 miliona.
    Kuo lele hake ena 'o 'ohonoa he Faka'ali'ali Ngoue (Royal Agricultural Show) ke 'ave tokua 'o fai ki he fu'u paaka fakamahaki 'I Popua. Koe fu'u feitu'u fakatu'utamaki ki he mo'ui 'ae kakai (Health Hazard) kae 'o'oho hake tokua ke fakatonuhia'i'aki 'ene fetuku e lau miliona 'ae pule'anga 'o maumau'i noa'ia he'ne fu'u paaka fakafamili mo 'ene fanau.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top