Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Fūfū’i ‘e he Palēmia mo e Minisitā Tukuhau mo’ua lau miliona Tokoni Palēmia Semisi Sika ‘i he Tukuhau Featured

Tokoni Palēmia Semisi Sika mo e Palēmia Samuela 'Akilisi Pohiva Tokoni Palēmia Semisi Sika mo e Palēmia Samuela 'Akilisi Pohiva

26 ‘Epeleli, 2018. Kuo ma’u ‘e he onoongo ni ha fakamatala matu’aki falala’anga mo’oni na’e ta’ofi ‘e he Pule’anga ‘a ia ‘oku ‘ulu ai ‘a e Palēmia ‘a hono teu faka’ilo ‘o e Tokoni Palēmia ‘o e ‘aho ni Semisi Sika fekau’aki mo hono mo’ua tukuhau ‘oku ‘eva atu ‘i he pa’anga ‘e lau miliona.

‘Oku mahino mai foki ko e mo’ua tukuhau ‘o Semisi Sika ‘oku laka hake ia ‘i he pa’anga ‘e 1 miliona ‘a ia ‘oku fika’i fakatatau foki ‘eni ki he‘ene pa’anga hū mai mei he’ene pisinisi cater ‘i he Ako Ma’olunga Liahona ‘a ia ‘oku laka hake he pa’anga ‘e taha miliona ‘oku ne ma’u mei ai ‘i he ta’u.

‘I he fakamatala ‘oku ma’u ‘e he ongoongo ni na’e ngāue atu ‘a e Potungāue ni ‘i hono kei tataki ‘e he CEO kuo malōlō ke fakahoko ha ngāue fakalao ki he mo’ua ko’eni ‘o Semisi Sika ka na’e ‘ikai ke poupou kiai ‘a e Palēmia pea ta’ota’o atu kiai hono nima to’omata’u ‘a ia ko hono foha ia ‘i he fono pea ‘oku Minisitā ‘i he Potungāue ko’eni ‘i he ‘aho ni ke ki’i tukufakatafa’aki ‘eni ‘o hange pe koe founga anga maheni ‘oku lele mai ‘aki ko hono tukufakatafa’aki ‘a e lao.

‘Oku malie he ko e fakamatala ‘oku ma’u na’e fakahoko pe ‘a e ngāue tatau ki he mo’ua ‘o Semisi Sika ‘o hange pe ko hono faka’ilo ‘o e Tongasat ka koe me’a pango he na’e ‘omai ‘a e tu’utu’uni ia mei taumu’a ke tuku atu pe ‘a e Tongasat ki he Fakamaau’anga kae tukuange pe ‘a Sika ia he koe Minisitā lolotonga.

Kuo hao ‘a e Tongasat ia ‘i he fakatonutonu ko’eni pea na’e mahino pe foki ‘a e ‘uhinga mo e founga na’e ‘ave ‘aki ‘a e Tongsat ki he Fakamaauanga neongo na’e ‘osi tukuange pe ia ‘e he Fakamaau’anga ‘a e Potungaue Tukuhau ki he Tukuhau (Tax Tribunal) ‘a e Tongasat kae kei ‘ave pe ‘o ‘iku totongi mo’ua ai ‘a e Pule’anga he ‘aho ni.

Kaikehe, ‘oku mahino foki ‘oku ngā’uta ‘a e fonua ‘i hono ‘ohake ‘o e kaveinga ni pea ‘oku fakahoko ‘a e ngāue mei he ngaahi tapa kehekehe ‘o e fonua ke kumi ki he fakamaau totonu pea tau’i mo e faihala ‘a ia koe taumu’a foki ia na’e tu’uaki ‘e he Pule’anga ‘o e ‘aho ni ka kuo nau tafoki tikili ‘e 360 ‘o fa’ofua ‘i he fehangahangai ‘o ‘enau taumu’a.

Kuo tukuange mai foki ‘a e kaveinga ia ko’eni ‘i he ngaahi mitia faka-sosiale pea na’e ‘ohake pe foki mo e fifili ‘i he faitu’utu’uni ‘a e Palēmia mo ‘ene fili mo fakahifo ‘e ne kau Minisitā he ko Semisi Sika na’e ‘i ai ‘a e tu’utu’uni fekau’aki mo ia ‘a e Fakamaau’anga Lahi ‘i he ta’u 2016 fekau’aki mo hono ngāuehala ‘aki ‘a e Pa’anga ‘a e Kautaha Liiki ‘a Tonga (TNRL) lolotonga ‘oku ‘i he lakanga Sea ‘o e Kautaha ni.

‘Oku toe mahino pe foki koe fakatonutonu ia ‘i he Kautaha Liiiki a Tonga ‘oku kei hokohoko atu pe ia pea ‘oku ne ‘omai ‘e ia ‘a e ‘ata ‘oku ‘ikai lelei fekau’aki mo e tu’unga falala’anga ‘o ‘etau Tokoni Palēmia.

‘Oku toe ‘i ai foki mo e fifili ‘i hono tukuange mai ko’eni ‘a e mo’ua ‘o Semisi Sika ‘i he Tukuhau mo e lahi ‘o e mo’ua mo ‘ene pa’anga hū mai ‘a ia ‘oku ne ‘omai ai ‘a e ngaahi fehu’i ko’eni ke fai ha vakai kiai:

1. Ko Semisi Sika nai ‘oku ne fakapa’anga ‘a e konga lahi ‘a e ngaahi ngāue ‘a e PTOA?

2. Ko Semisi Sika nai na’a ne totongi ‘a e ngaahi mo’ua Fakamaau’anga ‘o e kau memipa ‘o e PTOA kae ‘atā kenau kau atu ki he fili Fale Alea?

3. Ko e ‘uhinga nai hono fili ia ke Tokoni Palēmia neongo ‘oku ‘ikai ha’ane fu’u taukei fēfē ko’ene tokoni fakapa’anga ki he Taki mo e kau Memipa?

4. Ko e toe ‘uhinga nai ‘eni ‘a e ‘ikai ke fai ha ngāue kiai ‘a e taki fekau’aki mo e tu’utu’uni ‘a e Fakamaauanga ‘i he ta’u 2016 fekau’aki Semisi Sika mo e Kautaha Liiki ‘a Tonga?

Ko e konga pe ‘ena ‘o e ngaahi fehu’i ‘oku tuku atu ‘o makatu’unga ‘i hono lave’i ‘o e kaveinga ni ‘a ia ‘oku mafatukituki pea ‘oku totonu ke ‘oua ‘e tukiunoa’i he ‘oku fekau’aki tonu ‘eni mo e kau ma’u tu’unga ‘a ia ‘oku nau tataki ‘a e fonua.

‘Oku muimui’i ofi ‘e he ongoongo ni ‘a e kaveinga ni mo ‘ene tu’u ki he kaha’u.

2 comments

  • Ofa-ki-Tonga
    Ofa-ki-Tonga Saturday, 28 April 2018 14:59 Comment Link

    Mo'oni lahi. Ko hai 'oku tukuhau'i pea ko hai 'oku ta'e tukuhau'i. Hanga mai nautolu (pule'anga) o tukuhau'i kotoa e kakai mo 'enau pisinisi, tapuni atu mo e fa'ahinga kae ta koaa ko "Zacchaeus (Sakeasi) Bulicoqocoqo" eni 'oku 'ela he sea. He koe Minisita Leipa ko hono ta'oekete pea ko Dad leva 'a e PM.

    Faka'ulia atu e politikale ia 'a e kakai lotu ko eni. Ko e 'atunga eni, 'oku 'ikai ke toe 'ilo pe ko e ha e me'a ke fai.

    Ha hono kovi tuku'i atu moia ki tu'a ka e kumi mai ha taha fo'ou.

    Pea 'oku tonu ke kau moia ia he faka-fisi kae toe fai ha fili fo'ou.

    He koe loi, kakaa, fasitu'u, etc ko e mahaki. Koe ma'u pe kita he mahaki faka'auha ko eni 'oku 'ikai ke toe 'iai hano faito'o faka-falemahaki 'oona. Ko e fa'ito'o 'oku taha pe. Ko e tuki 'e la'i 'akau ko Sisu (tali a Sisu) faka-taha mo e aka ko faitotonu (ngaue'aki e faitotonu) pea mama mai mo e fakakaukau lelei 'o palu'i pea fekau ke uni pea moe fo'i tuluta he mata ke maama.

    'Osi faka-tokanga mai 'a 'Atonai kiai. Ka toe tu'o 2 'ene takai mai he'ikai ke toe 'ave ia ki he ICU 'e hangatonu pe mei he feitu'u koia 'oku tokoto ai ki he IDU ('Iuniti koia 'oku nau tokanga-e-kina e kakai mate). Feitu'u 'oku ui koe In-Death Unit 'a e 'oku ui 'ehe kauleka ko "Fale Mate".

    Ko e nanunga eni e temokalati na'a nau holi kiai. Ko ho'o ki'i mamio pe, pe koe 'ova ki tu'a mei lula e faitotonu ko hono hikiha'aki ia koe. Mahu'inga 'auptio e me'a ko e faitotonu mo e 'ata ki tu'a.

    Report
  • Pouono
    Pouono Friday, 27 April 2018 01:43 Comment Link

    This PM pretender and lip-service ill-thought-out upholder of transparency, accountability, equality and justice has repeatedly made a real mockery (and mediocrity) of democracy in its proper sense, if only there is one, by turning 360 degrees and making highly irreparable mess of it all. Does or doe not the PM know or see?

    If yes, then he probably has a mind but it does not know a thing and eyes but he is blind and does not see at all. If no, then he is most probably out of his mind of his sight! Why then is he still PM when he is not fit at all but rather strictly unfit to be one?

    The true irony of the matter is that, he has only been PM for a few years, and now turned anti--establishment, anti-culture, anti-education, anti-church and anti-law and many more, when he did make it in persuasive and cunning ways his entire life struggle for over 25 years pretending to be a real fighter of and for democracy and, more so, the poor and have-nots. Is not he now tending, and no longer pretending, to be a real dictator and an oligarch!

    The key question is: When will the rest of Tonga (including the more of the religion-loving and educated but truly selfish elite) ever understand his personal and political evil and illusive and cunning ways? That is the big challenge put before us all.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top