Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Fakatu'utamaki hono takihala'i 'e he Palēmia 'a e kakai fonua: Lord Sevele Featured

Lord Nuku, Lord Sevel mo Samiu Kiuta Vaipulu Lord Nuku, Lord Sevel mo Samiu Kiuta Vaipulu

15 ‘Epeleli, 2018. Na’e fakahoko ‘i he ‘aho Falaite 15 ‘o ‘Epeleli 2018 ‘a e ‘a e Konifelenisi ‘a Lord Sevele koe Palēmia malōlō ‘o Tonga mo e kau faiongoongo pehe ki he tokoua ‘o e ongo minisitā ‘i hono Pule’anga ‘o Lord Sevele ko Samiu Kuita Vaipulu mo Lord Nuku.

Ko e fakataha ko'eni mo e ngaahi kautaha ongoongo na'e laka hake he houa 'e 1 moe konga ka 'oku to'oto'o konga lalahi atu pe 'a e ngaahi kaveinga tefito na'e fakahoko kiai 'a e talanga. 

Ko e Konifelenisi ko’eni na’e fakahoko ia ki he Senitā Fakafonua ‘a Tonga ki he ‘Ofisi ‘o e Fale Alea ‘o Tonga pea na’e taumu’a 'eni ke fakatonutonu ‘a hono takihala’i ‘e he Palēmia ‘o e fonua ‘Akilisi Pohiva ‘a e kakai ‘i he’ene fakamatala na’e toutou tuku mai ‘i he ngaahi kautaha mitia ‘o pehe tokua koe konga ‘o e liliu fakapolitikale ‘o e ta’u 2010 mo e liliu ki he Konisitūtone na’e ‘ikai fakahū ia ki he Fale Alea pea koe konga na’e fai pe ia ‘i tu’a.

Na’e fakamahino foki ‘e Lord Sevele koe taha ‘eni ha tukuaki’i mamafa mo ta’efe’unga pea ‘ikai mo’oni ‘oku ha’u mei ha taki ‘oha fonua pea ‘oku mahino mei ai ‘oku ‘i he tu’unga fakatu’utamaki ‘a e fonua. Na’e toe hoko atu ‘a Sevele ‘o pehe ‘oku fu’u fiema’u ke fakahoko hano fakatonutonu he ‘oku ne takihala’i ‘a e kakai ‘o e fonua kae tautautefito ki he ngaahi me’a ‘oku fekau’aki mo e Konisitūtone ‘o e fonua.

‘I he fakamatala ‘a Lord Sevele koe me’a kotoa pe na’e fekau’aki mo e liliu ki he Konisitūtone na’e fakahoko ia ‘o fakatatau mo e tu’utu’uni ‘a e Lao pehe ki he Konisitūtone pea na’e ‘ikai ke fakahoko ha me’a ‘i tu’a mo ‘ikai fakalalo ‘o hange koe tukuaki’i kuo fakahoko ‘e ‘Akilisi Pohiva.

Ko e ‘uhinga tefito foki ia ‘o e fakataha ko’eni pea na’e fakama’ala’ala mahino ‘e Lord Sevele pehe ki he poupou ‘a Nuku mo Vaipulu koe katoa ‘o e ngaahi lao mo e liliu ki he Konisitūtone fekau’aki mo e liliu fakapolitikale 2010 na’e ‘osi fakahū katoa pe ‘o tepile’i ‘i he Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ta’u 2010 pea na’e fakahoko hono alea’i pea paloti’i ‘i he founga angamaheni pea toki paasi ‘o fakamo’oni Huafa kiai ‘a e Tu’i.

Na’e toe ‘ohake foki ‘e Sevele ‘i he fakataha ni ‘a hono fakatonutonu ‘e Lopeti Senituli ‘a ia koe Fale’i Faka-Mitia ‘a e Palēmia lolotonga ‘i he taha ‘o e fakataha ‘a e Palēmia mo e kau faiongoongo na’e ‘osi fakapaasi pe ‘e he Fale Alea ‘a e ngaahi kaveinga fekau’aki mo hono liliu ‘o e Konisitūtone kae malava ke fakahoko ‘a e liliu faka-politikale ‘o e ta’u 2010.

Ko e fakamatala fakama’ala’ala mo fakatonutonu foki ko’eni ‘a Senituli neongo koe Fale’i ia ‘a e Palēmia ‘Akilisi Pohiva ka ‘oku ne ‘omai ‘e ia ‘a e fakamo’oni malohi ‘oku hala 'a e fakamatala 'a e Palemia 'Akilisi Pohiva.

Ko e konga foki ‘o e ngaahi kaveinga na’e ‘ohake ko e tu’unga ‘o e Lao Polisi 2010 mo e kehekehe ‘o e mafai ‘o e Minisitā Polisi mo e Komisiona Polisi pe he ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Ateni Seniale mo e Penolo ‘oku ne fili ‘a e kau Fakamaau ‘i he malumalu ‘o e Fakataha Tokoni.

Ko e kaveinga foki ‘eni ‘oku lahi ai ‘a e longoa’a ‘i he fonua ni pea ko e taimi lahi ‘o e Palēmia ‘Akilisi Pohiva mo e Kapineti ‘oku nau toutou ‘ohake ‘a e kaveinga ko’eni ‘o a’u ki he tu’unga ko hono fakahoko ‘o e ngaahi tukuaki’i ‘a ia kuo ‘asi mai ai kimu’a ‘a e kau mataotao, taukei mo ako lelei ‘i he fonua ni ‘o fakahalaki mo fakapepaki’i mamafa foki.

Na’e fakamahino foki ‘e Sevele ‘oku ‘ikai koha me’a fo’ou ‘a e nofo ‘a e mafai ki hono fili ‘o e kau Fakamaau ia ‘e he Fakataha Tokoni he koe talu mei tuai pea koe liliu ko’eni ‘o e 2010 na’e na’e kei nofo pe ‘a e mafai ko’eni ‘i he Fakataha Tokoni ka na’e toe fakahoko ‘a e fakalelei mo e tanaki ki he fa’unga pehe ki he founga hono fili.

Na’e fakamahino foki ‘e Vaipulu ‘a e kehekehe ‘o e mafai ‘o e Minisitā Polisi mo e Komisiona Polisi pea koe Lao Polisi 2010 na’e fakahū mai ki he Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ta’u 2010 pea na’e tali mo fakapaasi ‘o ‘ikai hano fakafepaki’i.

Na’e fakamahino ‘e Vaipulu koe kehekehe tefito pe ‘i he mafai ‘o e Komisiona Polisi mo e Minisitā Polisi koe ‘ikai ke malava ‘e he Minisitā ke ta’ofi ‘a e mafai ‘o e Komisiona ke fakahoko ha fakatotolo hia mo e ngaahi fatongia natula tatau pea na’e taumu’a pehe pe hono fokotu’u ‘o e lao ko’eni ke tau’atāina ‘a e Komisiona he koe kau Minisitā ‘oku fili fakapolitikale pe kinautolu.

Na'e toe fakamahino foki 'e Vaipulu koe lakanga 'Ateni Seniale na'e 'i he Pule'anga pe ia he koe Minisitā Lao pe na'e toe 'Ateni Seniale pea na'e loto 'a e Fale Alea ke 'ave ki he Fakataha Tokoni ke tau'atāina pea koe liliu ia na'e fakahoko ka 'oku tukuaki'i he 'aho ni ke fakafoki ki he Pue'anga 'a ia 'oku mole ai 'a e laumalie 'o e liliu na'e fakahoko.

Na’e fakamahino ‘e Lord Nuku koe ngaahi kaveinga fekau’aki mo e liliu ki he Konisitūtone na’e ‘osi tali pe ia ‘e he kakai ‘o fakafou ‘i he Komiti Tapatolu mo e Komiti ‘a e Tu’ipelehake pea oku faka’ohovale ‘a hono ‘ohake ‘o e kaveinga ko’eni ‘i he ngaahi ‘aho ni pea takihala'i 'a e fonua 'o kehe ia mei he me'a totonu ba'e hoko pea 'oku 'i ai foki mo hono lekooti.

Na’e toe fakamahino foki ‘e Lord Sevele ‘oku lahi ‘a e ngaahi ngāue ia ke hanga atu kiai ‘a e Pule’anga mo e fonua ‘o hange koe fakaakeake mei he Saikolone ko Gita pea fakahoko ‘a e ngaahi ngāue langa fonua mo langa fakalakalaka 'oku mahu'inga ki he kakai ka ‘oku ‘ikai koe tukuaki'i ai pe 'a e me'a tatau he founga hala pea ‘oku ne takihala’i ‘a e kakai ‘o e fonua.

Oku ma'u pe 'a e 'ata mo e lea 'o e fakataha ni kakato 'i he link ko'eni: https://www.facebook.com/paula.m.latu/videos/10160274989390367/UzpfSTgyNDAxNDc5NDMwODU3MDoxNzk4MDM4Nzk2OTA2MTYw/ 'a ia na'e hiki tatau 'e Paula Moimoi Latu.

1 comment

  •  Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Tuesday, 17 April 2018 10:57 Comment Link

    MALO PAULA HONO 'OMAI KAKATO 'O E KONIFELENISI KO 'ENI MO E KAU FAIONGOONGO...Hange pe 'oku mau 'iai 'o fanongo totonu. Pea 'e toki fili ai 'a e kakai pe 'oku mahu'inga 'enau fakamatala faka-tatau mo e fakamatala 'a e PM.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top