Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Tuku a mu’a hono lohiaki'i mo takihala’i e kakai Featured

Tuku a mu’a hono lohiaki'i mo takihala’i e kakai

2 'Epeleli, 2018.  ‘Oku loto ‘a e kolomu filihi ke fai hano filihi pea vakai’i ‘a e ngaahi takihala mo hono lohiaki’i ‘o e si’i kakai ‘o e fonua ‘a ia ‘oku hoko ‘eni koe kakano ‘o e ni’ihi ‘o kau ai hotau kau taki ‘i he taumu’a ke a’usia ‘enau lelei fakafo’ituitui ‘i he ‘uhinga faka-politikale.

‘Oku ‘ikai maholoholo ‘a hono takihala’i mo hono lohiaki’i ‘o e kakai fekau’aki mo e ngaahi me’a ‘oku hoko ‘i he Pule’anga, Fale Alea mo e Fakamaau’anga pea 'oku 'ikai ha toe ufi 'a e ni'ihi ko'eni koloa pe ke fakahoko 'a e me'a 'oku nau loto kiai pea tala koe loto ia 'o e kakai.

Ko e takihala mo e loi ko’eni ‘oku fakahoko ‘o fakafou ‘i he ngaahi mitia kae tautautefito ki he mitia fakasosiale pea ‘oku ‘ikai toe veiveiua ‘a e tekemui heni ‘a e kau taki ‘i he fonua pea ‘oku fu’u ‘ilonga hono ngaue’aki ‘a e si’i kakai ‘oku ‘ikai kenau ma’ausia ‘a e ‘uhinga ‘o e ngaahi fekau kuo fekau’i kenau tukumai pea ‘ikai ke mahino foki ‘a e ola he ko hono iku’anga ko ‘ene lelei fakafo’itutui ki he ni’ihi ko'eni ka ‘oku ‘ikai koe fonua fakalukufua.

Ko e me’a pango foki ‘i hono filihi ‘e he kolomu ni he koe kakai ko’eni ‘oku teke mu’a mai ‘oku mahino honau puipui tu’a pea mo’oni ‘a e lea taka hotau fonua ni ko e “Hala he Fika mo e Laukonga” ‘a ia ‘oku mahino ‘a e ‘ikai ha puipuitu’a faka-ako pe faka-ngaue tukukehe ange honau ngaahi puipuitu’a fakafo’ituitui ‘i he tapa kehekehe ‘o e mo’ui pea ‘oku ‘ikai sola kiai ‘a e tokolahi.

'Oku mole ke mama'o hano tukuhifo 'o e  ni'ihi ko'eni pea 'oku 'ikai ke 'uhinga 'eni 'oku pehe 'a e tokotaha kotoa ka ko hono filihi 'eni 'a e mo'oni 'o e me'a 'oku hoko pea kuo fakamo'oni'i pea 'oku 'i ai 'a e peteni mahino 'oku ne fakaha mai.

Ko e mo’oni fakamamani lahi foki ia ‘oku ‘ikai ketau lava ‘o faka’ikai’i ‘a e ‘ikai ke malava ke ‘ilo ‘e he ta'emaa’usia honau ngata’anga mo e laine ‘oku nau lele ai ka ‘oku nau lele noa’ia pe ‘o fakatatau ki he feitu’u ‘oku angi’i mo fekau kenau lele ai.

‘Oku muimui foki ‘a si’i ni’ihi ko’eni ‘i he ‘uhinga ko e feitu’u ‘eni ‘e ma’u mei ai ha’anau fo’i maa ‘a ia ‘e kai pe pea ‘osi vave pea ‘ikai ha toe sio atu ki he ‘amui. Koe ni'ihi 'o kinautolu koe lele pe he pue mo e feinga ke fakatokanga'i pe kau he lau.

'I he taimi tatau 'oku 'ikai ke mahino kiate kinautolu koe tokosi'i pe 'oku ofi ki he kau taki 'oku nau ma'u 'a e monu pea koe fakatataa mahino koe hili 'a Gita 'oku kei faka'ofa pe 'a e tokolahi 'o e kau poupou 'oku nofo teniti pea kei faka'ofa 'a e mou'i mo e tu'unga 'o e nofo kae nofo hotele mo nofo he ngaahi fale lelei 'a kinautolu 'oku nau fai 'a e faka'ai'ai mo ofi he tafa'aki 'o e taki.

‘Oku loto ‘a e Kolomu ni ke ‘oatu ‘a e fakatataa ‘e ua ‘oku lolotonga hoko ‘i hono takihala’i mo hono lohiaki’i ‘o e kakai ke tau vakai kiai pea koe mo’oni ‘eni ‘oku ‘ikai toe veiveiua he kuo ‘osi fakamo’oni’i ‘eni pea aofangatuku mei he Fakamaau’anga.

Ko e fakatata mahino he ‘aho ni koe lolotonga ‘a e mahino ki he fonua ni ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘etau Fakamaau’anga Tangi ‘a ia ‘oku fakahoko ‘e he kau Fakamaau Muli ‘e toko 3 ko Justice Blanchard, Justice Hansen mo Justice Handley kuo tala ia ‘e he kau poupou ‘o e PTOA ‘oku kakaa tokua ‘a e Fakamaau’anga Tangi ia pea na’e kau mo Lord Tupou ‘i hono fakamaau’i ‘o e hopo ‘i he vaha’a ‘o e Tongasat mo e Pule’anga ‘a ia na’e malohi ai ‘a e Tongasat pea ‘ikai tali ‘a e ‘eke $17 miliona ‘a e Pule’anga.

Ko e feinga foki 'eni ke to'o 'a e falala 'a e kakai mei he Fakamaau'anga pea ke lele noa'ia 'a e fonua kae malava ke a'usia 'a e taumu'a fakata'eako mo 'ikai faka-sivilaise 'oku teke 'e he ni'ihi ko'eni 'a ia kuo kamata ke fakatokanga'i pea kuo 'ilo 'e he tokolahi he koe mo'ua pa'anga 'e 17 miliona 'o e Tongasat na'e takihala'i 'aki 'a e kakai 'i he fili Fale Alea pea kuo 'ilo 'eni koe loi.

‘Oku toe malie ‘i he anga ‘a e filihi ‘a e Kolomu ni ‘a hono toe tala ‘e he taha ‘o e ngaahi mitia ‘oku poupou ki he Pule’anga ‘oku ha’i tokua ‘a e nima ‘o e Pule’anga ‘o ‘ikai lava ha ngaue ki he kau faihia.

‘Oku toe fakaloloma ange ‘a e loi mo e takihala ia ko’eni he ‘oku ngaue lelei pe ‘a e Potungaue Polisi mo e Fakamaau’anga pea mahino mo e mavahevahe tau’ataina ‘a e mafai (separation of powers) ka ‘oku fakahoko ‘a hono lohiaki’i ‘o e kakai ko’eni ‘i he ‘uhinga faka-politkale ‘a ia koe ‘ikai pe ke a’usia ‘a e ‘asenita mo e faka’amu fakafo’itutui mo faka-politikale ‘a e kau taki pea tukuaki’i leva ‘a e fa’unga ‘o e fonua.

‘Oku pango foki ‘a e fa’ahinga loi mo e takihala pehe ni he ‘oku mahino ki mamani koe fa’u ‘a e fa’unga ‘e he kakai poto mo mataotao kae feinga ke fulihi ‘e he ni’ihi ‘oku ‘ikai ha taukei moha ‘ilo fe’unga ka koe taumu’a pe ke ngaue’aki ‘a e mafai ke teke ‘a e ngaahi taumu’a fakasiokita.

‘Oku toe faka’ofa he ‘oku tui ‘a e kakai tokolahi ki he takihala mo e loi ko’eni tautautefito ki he kakai fakapikopiko pea na’e ‘ikai ma’u ha faingamalie kenau si’i ako ‘i he funga ‘o ‘enau mohe misi ‘e ma’u ai ha’anau lelei mo e tu’umalie ‘i ha founga faingofua. ‘Oku toe ta’e’amanekina foki ko e tekemui heni ‘a e kakai ‘oku lau tokua koe kakai na’e ako.

‘Oku toe fakakonahi kinautolu kenau taaufehi’a ki he kakai ako lelei mo ma’u tu’unga, kau pisinisi mo fakatupukoloa, Hou’eiki ‘o e fonua ‘o a’u ki he kau takilotu.

‘Oku toe fie fakamanatu atu pe ‘e he Kolomu ni pea ‘e ‘ikai fiu hono fakamanatu atu koe founga ‘eni na’e fai ‘e he kau Tikitato ‘iloa he hisitolia ‘o hange ko Hitila ‘o Siamane, Sitalini ‘o Lusia, Pol Pot ‘o Cambodia mo hai fua pea na’e tui ‘a e kakai ki hono lohiaki’i kinautolu ka na’e iku ki he ‘auha mo e fakatomala ka kuo tomui.

‘Oku lolotonga lele lelei pe ‘a e fonua pea ‘oku ‘ikai ke tau a’usia ‘a e fakalilifu mo e faka’ofa, masiva mo e tukuhausia ‘oku a’usia ‘e he ngaahi fonua lahi ‘o mamani. Ko ‘etau toe holi koaa ki he ha Tonga?. ‘Oku toe fakamanatu atu ai pe heni ‘a e to folofola ‘a e ‘Uluaki Fa Tupou I “’Auha hoku kakai he masiva ‘ilo.”

1 comment

  • Ofa-ki-Tonga
    Ofa-ki-Tonga Monday, 02 April 2018 22:41 Comment Link

    Mo'oni lahi. 'Ikai ngata pe “’Auha hoku kakai he masiva ‘ilo” (the demise of my people is caused by lack of knowledge), kae kau atu ai pe kiai moe fa'a kai (over eat) mo e faka-pikopiko (laziness). Koe masiva 'ilo, fa'a kai mo e faka-pikopiko ko e 'u faka-'ilonga (inidicator) ia e fonua 'oku taki 'ehe kau taki lotu ki he 'Otua mate mo SETANE. Tatala e fu'u "PULOU" faka-tevolo ko eni 'oku ne 'ufi'ufi e fonua kae lava ke rise (e'a) hake 'a Tonga ki he tu'unga koia 'oku totonua ke 'iai. He koe 'asi hake ko eni 'a Tonga he taimi ni, 'oku hange pe ko e 'asi hake koia 'a e "Tip of the Iceberg" (faka-asiasi hake koia ha fu'u konga 'aisi). Fie punakaki hake a Tonga, ko e fo'i siueli e Pasifiki, ka koe pango 'oku lomi hifo pe ia ' e he kakai loilahi pea toe takihala'i ko eni 'oku talanoa kiai e 'Atikolo ni.

    Tau ako mu'a mei he founga taki faka-tikitato moe ta'e faka-kalisitiane ko eni ne fai 'ehe kau tama ni:
    "‘Oku toe fie fakamanatu atu pe ‘e he Kolomu ni pea ‘e ‘ikai fiu hono fakamanatu atu koe founga ‘eni na’e fai ‘e he kau Tikitato ‘iloa he hisitolia ‘o hange ko Hitila ‘o Siamane, Sitalini ‘o Lusia, Pol Pot ‘o Cambodia mo hai fua pea na’e tui ‘a e kakai ki hono lohiaki’i kinautolu ka na’e iku ki he ‘auha mo e fakatomala ka kuo tomui."

    He 'oku mo'oni e lau 'a e kau kaivai 'iloa koia 'o Vava'u Lahi - koe "Tala kei 'i Kapa" (telling still in Kapa) pe telia na'a tou "TO ki MALA".

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top