Logo
Print this page

‘Oku ‘i ai nai ha filosofia faka-Pasifiki? Featured

Kau lea fakalangilangi tefito & kau lea tefito; mei hema ki mata'u: Hufanga Prof. Dr 'Okusitino Mahina, Thomas Menidiola, Prof. Dr Konai Helu-Thaman, Hoa 'o Tui Atua, Tui Atua Tupua Tamasese Ta'isi Tupuola Efi, 'Eiki Tu'ifakamaaulahi Rangatira Taihakurei Durie Kau lea fakalangilangi tefito & kau lea tefito; mei hema ki mata'u: Hufanga Prof. Dr 'Okusitino Mahina, Thomas Menidiola, Prof. Dr Konai Helu-Thaman, Hoa 'o Tui Atua, Tui Atua Tupua Tamasese Ta'isi Tupuola Efi, 'Eiki Tu'ifakamaaulahi Rangatira Taihakurei Durie

20 Sune, 2018. Na'e fai 'a e fehu‘i tefito ni he fua konifelenisi he filosofia 'a e Pasifiki (IPPC) 'i Suva, Fisi, he 'aho Mōnite 11 - Tu'apulelulu 14 'o Sune, 2018, 'a ia na'e fokotu'utu'u mo fakahoko mo fakapa'anga 'e he Pacific Theological College (PTC; Kolisi Tohitapu 'a e Pasifiki), Pacific Islands Association of NGOs (PIANGO; Ngaahi Kautaha Ta'efakapule'anga 'a e Pasifiki), University of the South Pacific (USP; 'Univesiti 'o e Saute Pasifiki / Pasifiki Tonga) mo e Fiji National University (FNU; ‘Univēsiti Fakafonua ‘o Fisi).

Na'e fakatefua he hōtele Studio 6 ‘i loto Suva ha kakai ‘e toko 100 tupu, ‘o kau ai 'a e kau sikola, teolosiani, 'atisi, ‘aati mo e litileli kilitiki / fakaanga ‘aati mo e litilēsa mo e kau 'ilo'ilo, a‘ua‘u mo e kaimu‘a he faiva talaefonua, talatukufakaholo mo e talatukungutu ke fekumi, talanoa'i, talanga'i, vavanga‘i, filihi mo fokihi 'a e fehu'i lahi mo fakalukufua ko ia pe, "'Oku 'i ai nai ha filosofia faka-Pasifiki, pea kapau 'oku 'i ai, ko e hā leva 'a e filosofia faka-Pasifiki?"

'Oku 'uhinga 'a e filosofia ko e taha ‘o e ngaahi sapuseki pē lēsoni faka‘akatēmika he ngaahi ‘univēsiti ki ha fakakaukau tefito 'oku ne kātoi mo lukufua 'a e me'a kotoa pē he 'iai, 'o hangē ko e filosofia 'o e lialisimi (realism), 'a ia 'oku taukave 'oku hoko tau'ataina 'a e ngaahi me'a kotoa pē ‘i natula, 'atamai mo e fonua / sōsaieti, mo e filosofia 'o e 'aitialisimi (idealism) 'oku ne taukave 'oku tefito 'a e 'iai he 'atamai, 'o nau toki hoko pē hono 'ilo 'e he 'atamai, mo e tāvāisimi (tāvāism), ‘a ia ‘oku peisi he tā mo e vā ko e vaka tefito ia ‘oku hoko ai ‘a e me‘a kotoa he ‘iai.

Na'e ‘i ai ‘a e ongo lea fakaafe tefito fakalangilangi he konifelenisi IPPC, ‘a ia ko Tui Atua Tupua Tamasese Tupuola Efi 'o Ha'amoa he ngaahi 'ilo (mo e poto) ‘oku fa‘oaki ngaahi fananga mo e talatupu‘a mo talaki he tala/lea ko e ongo me‘angāue fakafonua / fakasōsiale pea mo e Tu'ifakamaaulahi ko 'Eiki Rangatira Taihakurei Durie 'o Aotearoa Nu'usila hono fakafenãpasi ‘a e ‘ilo mo e poto ‘a Aotearoa mo e Uēsite he mo‘ui lotolotonga ‘a e kakai Mauli.

Koe ni ihi 'oe kau koniflenisi mei hema ki mata'u: Dr Frances Frances Koya-Vaka'uta, Sia Figiel, Prof. Dr Manulani Meyer, Hufanga Prof. Dr 'Okusitino Mahina (kau tu'u); Keiano Pa'utu 'O Vava'ulahi Rev. Viliami Ha'ota 'I Pangai Sau (tu'ulutui)

Na'e kau he kau lea fakaafe tefito 'a Prof. Dr Konai Helu-Thaman 'o Tonga he 'ilo fakatu'ufonua (indigenous knowledge / epistemology), Prof. Dr Manulani Meyer 'o Hawai'i he laumālie fakatu'ufonua (indigenous spirituality), Rev. Dr Sevati Tuwere 'o Fisi he vanua (land and its people), Archbishop Rev. Dr Winston Halapua 'o Tonga he moana (ocean), Prof. Dr 'Okusitino Mahina 'o Tonga he ta-va (time-space), Ratu Semi Seruvakula 'o Fisi he 'ikonomika fakatu'ufonua, Thomas Mendiola 'o Guam he mo'uilelei fakatu'ufona mo Ratu Manoa Rasigatale 'o Fisi he faiva faifolau / toutaivaka fakatu‘ufonua (voyaging/navigation).

Na'e fakavahavaha'aki 'a e ngaahi lea fakaafe fakalangilangi mo e ngaahi lea fakaafe tefito ‘a e ngaahi pēnolo ha kau sikola Tonga na‘e kau ai ‘a Maui-TaVa-He-Ako Assoc. Prof. Dr Tevita 'O Ka'ili 'he filosofia 'o e ta-va (time-space) mo Drew Havea mo Siale Telefoni 'Ilolahia he mo'ui fakafonua / sōsaieti fakasivile (civil society) mo e ngaahi sēsoni he faiva laumaau / lauta‘anga (poetry in motion) na'e kau ai 'a Keiano Pa'utu 'O Vava'ulahi Rev. Viliami Ha'ota 'I Pangai Sau mo Hufanga Prof. Dr Mahina.

Na'a na faka'ali'ali ai 'a e ngaahi me'alea tu'ufonua ko e kele'a mo e lali ka e tautefito ki he fangufangu, 'a ia 'oku tefito ai 'a e motu‘a afo, fasi pe ongo faka-Tonga ko e fakafa'ahikehe / fakatētēvolo ‘oku to e 'iloa ko d maina pē mīnoa. Na'a na laulautu'u 'a e ngaahi kupu / veesi 'o e "Ko Lulu," "Puko mo Puko" mo e "'Ana Latu," mo tā / ifi he fangufangu pea to e hiva'i fakafa'ahikehe mo fakatētēvolo pē maina mo mīnoa.

Na’e fokotu’u ‘e Rev. Assoc. Prof. Dr Upolu Lama Va’ai ‘o e PTC ha ‘uhinga mālie ke vakai‘i ‘a e fakakaukau ‘o e fekau‘aki / fekaukau‘aki (relationality ko e ma‘u mei he relational, relation, relationship mo e relate) ko e makatu‘unga ‘o e filosofia faka-Pasifiki.

‘Oku ofi ‘eni he taha ‘a e ngaahi tēneti lalahi mo fakalukufua ‘o e filosofia tā-vā ‘o e ‘iai ‘oku fakalea ‘o pehē, “‘Oku fekau‘aki / fekaukau‘aki he fakafetongiaki ta‘engata ‘a e me‘a kotoa pē he ‘iai, ‘o tupu ai ‘enau fenāpasi pē fepaki,” ‘a ia ‘oku to e ma‘u ai ‘a e ‘uhinga tatau ‘oku fakalau kehe ‘o pehē, “‘Oku fakafelavai ‘a e me‘a kotoa pē ‘i natula, ‘atamai mo e fonua / sōsaieti, pea ‘oku ‘ikai ha me’a ‘oku to e makehe / mavahe mei he fakahoko / fenāpasi mo e fakamavahe / fepaki.”

'Oku fakama'opo'opo mo fakamaau 'a e ngaahi ‘ēsei mei he ngaahi lea fakafe fakalangilangi tefito mo e ngaahi lea fakaafe tefito mo e mo kau ai ‘a e ngaahi pepa mei he pēnolo mo e laumaau / lauta‘anga mo e faiva ke pulusi ko e tohi, 'a ia ‘e 'etita 'e Rev. Assoc, Prof. Upolu Lama Va'ai 'o PTC, Dr Frances Koya Vaka'uta 'o USP mo Prof. Dr Unaisi Nabobo-Baba 'o FNU.

'Oku fakaangaanga ke fai fakata'u 2 'a e konifelenisi he'ene tu'u ko 'eni ki he kaha'u, pea 'oku 'i ai 'a e fakakaukau mo e fokotu'utu'u 'e fai fakataha mo e Pacific Arts Festiva (Fesitivolo 'Aati 'a e Pasifiki), 'a ia 'oku 'amanaki ke fai 'i Hawai'i he 2020 hili ko ia hono fai fakamuimui 'i Guam.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.