Polokalama fai fika ‘i he ngaahi Lautohi Pule’anga ‘i Tongatapú Featured

13 Siulai 2016. ‘Oku lolotonga fakahoko ‘e he Potungāue Akó ha polokalama fai fika ‘i he ngaahi Lautohi Pule’anga ‘i Tongatapú ni ki hono fakamālohia mo langa ‘a e taukei ‘a e ki’i tamasi’i mo e ta’ahine ako ‘i he fiká.
Na’e ‘i he ‘apiako Lautohi Nuku’alofá ai ‘aneuhu ha timi mei he Va’a Ma’u’anga Fakamatala ‘a e Potungāué ‘o faitā vitiō ‘a e fānaú lolotonga ‘a ‘enau fakahoko ‘a e fiká.
Na’e fakahā ai ‘e he Puleako ‘o e Lautohi Pule’anga Nuku’alofá, Tulikava Sete Mataele ‘e tokoni ‘a e polokalama ko ‘ení ki he kau faiakó kae pehee foki ki he fānau akó ‘i hono feinga ke a’usia ‘a e taumu’a ‘a e Potungāué.
“’I hono fakahoko ‘o e polokalama ko ‘eni ‘e malava ai ke tokoni ki he tamaiki akó pea mo e kau faiakó ‘i hono fokotu’utu’u ha fanga ki’i ‘ekitivitī te ne faka’ai’ai ‘a e fānaú ke nau manako ki hono fai ‘o e fiká.”
Ko e polokalama fika ko ‘ení ‘oku ma’áe levolo kotoa pē ‘o kamata meí he kalasi tahá ki he kalasi onó, ‘a ia na’e fili ai ‘e he GPS Nuku’alofa ia ‘a e kalasi uá ke fakahoko kiai ‘a e polokalamá.
Fakatatau ki he lau ‘a Tulikava ko e kaveingá ‘oku ‘osi ‘omai pē ia ‘e he Potungāué pea ‘oku hanga leva ‘e he Faiako ia ‘o e kalasi kuo fili’í ‘o palani’i ‘a e ngaahi lesoni fika ‘o fakatefito he kaveinga koiá.
“Ko e fo’i fakakaukau ‘o e polokalama ko ‘ení ke kau mai ‘a e tokotaha kotoa ‘i hono tokoni’i ‘a e fānaú ke fakahoko ‘a e fiká. Ko hono hulu vitioo ko ‘eni ‘a e fānau mo e kau faiakó ‘i hono fakahoko ‘o e fiká ‘e malava ke sio ai ‘a e mātu’á ‘i he TV pea to’o mei ai ‘a e ngaahi me’a ‘e lava ke ‘aonga ki he’enau fānau ‘o fakahoko ia ‘i ‘api.”
Na’e pehe foki ‘e Tulikava ‘oku fai feinga ‘a e kau faiakó ke faka’ai’ai ‘a e tamaikí ke nau manako ki hono fakahoko ‘o e fiká neongo ko e konga lahi ia ‘oku ‘ikai tenau sai’ia ‘i he fiká.
“Ko e tokolahi taha ia ‘o e fānau akó ‘oku nau sai’ia nautolu he literature pea ko e ki’i ni’ihi tokosi’i pē ia ‘oku sai’ia he fiká. ‘Oku makatu’unga pē ia he me’a ‘oku te sai’ia aí, he ko e taimi lahi ko e me’a pē ‘oku tau sai’ia aí koia pē te tau fakahoko lelei’i.”
“’Oku ‘i he tu’unga fakafiemālie pē ‘a e fiká ‘i Nuku’alofá ni ka ‘oku mau feinga ke ‘ohake ia ki ha tu’unga ‘oku toe lelei angé.” Ko ‘ene fakahā
Na’e hoko atu ‘a e ‘a’ahi ‘a e timí ki he GPS Havelú mo Hala’ovave pea ‘e hokohoko atu aipē ki he ngaahi Lautohi kehee ‘i he uike kaha’ú.
-Pule'anga Tonga