“Kole hu’akau pea toe kole mo e pulu”: Fakatātā Palēmia Ha’amoa ‘a e kole tamate nō ‘a ‘Akilisi Pohiva Featured

20 'Aokosi, 2018. ‘Oku ‘ikai maholoholo hono fakangalivale’i ‘e he tangata’eiki Palēmia ‘Akilisi Pohiva ‘a e fonua ki tu’a Pule’anga.
‘Oku ‘ikai ke ngata pe he ngalivale hono sino koe Palēmia ka ‘oku ‘ave ai pe ‘a e tu’unga fakataki ‘oku ‘i ai ‘a e fonua ‘a ia ko hono ‘ai mahino ‘oku ‘i he tu’unga ma’ulalo mo’oni.
‘Oku ‘i ai foki a e fatongia ‘o e kau minisitā ‘i he Kapineti kenau fale’i ‘a e taki pea ‘oku ‘i ai mo ‘ene tangata fale’i pehe ki he Sekelitali Pule ki he Kapineti, kau CEO mo e kau ‘ofisa ma’olunga mo mataotao ‘a e Pule’anga.
Ko e me’a ‘oku mahino mai ‘oku fakahoko pe ‘a e fatongia ia ‘o e kau fale’i ka ‘oku lau pe ‘e he lokua koe moana hono taputa ‘a ia ‘oku toutou hoko ai ‘a e ngalivale mo hono faka’aluma’i ‘etau Palēmia ‘e he kau taki ‘o e ngaahi fonua tautau tefito ki he kau taki ‘o e Pasifiki.
Ko e Palēmia foki ‘o Ha’amoa Tuilaepa Dr. Sa’ilele Malielegao ko e Palēmia taukei ia mo fuoloa taha ‘i he kau taki ‘o e Pasifiki pea ‘ikai kene kei fakama’uma’u kane pehe kene fakahoko mai ai leva ‘a e le’o ‘o e kau taki ‘o e Pasifiki ke fakangata ‘a e fokotu’u na’e fakahoko atu ‘e he ‘etau Palēmia ‘i he fakataha na’e fakahoko ‘i Ha’amoa he uike kuo maliu atu.
Na’e fokotu’u foki ‘e Samuela ‘Akilisi Pohiva ke fokotu’u ki he ‘asenita ‘a e fakataha ‘o e kau taki ‘o e Pasifiki ‘a ia ‘oku ‘amanaki ke fakahoko ki Naulu ‘i he mahina kaha’u ‘a e kole ki he Pule’anga Siaina ke tamate’i (write off) pea fakamolemole’i ‘e he Pule’anga Siaina ‘a e nō ‘a e ngaahi fonua iiki ‘o e Pasifiki.
Na’e fakahā foki ‘e he Palēmia Ha’amoa ki he ongoongo ‘a e Samoa Observer ‘ene fakame’apango’ia ‘i he fa’ahinga fokotu’u ma’ulalo pehe ni he ‘oku ‘ikai koha me’a fo’ou ‘a e nō ia ki he Pasifiki.
Ko e fa’ahinga fokotu’u ko’eni ‘i he lau ‘a Tuilaepa ‘oku fakavalevale he ‘oku ne faka’ai’ai ‘a e ngaahi fonua lalahi ‘oku nau fakangofua mai ‘a e nō ‘a e ngaahi fonua iiki ‘o e Pasifiki ‘i he totongi tupu ma’ulalo kenau fakangata hano toe ‘omai ha faingamalie pehe ni he ‘oku nau ‘ilo ‘a e iku’anga ‘e a’u kiai ko e kole ke tamate’i.
Na’a ne fakamahino foki koe fa’ahinga isiū pehe ni ke ‘ohake pe ia ‘i he levolo fakafonua (National Level) pea ke takitaha fakaukau pe kiai ‘a e fonua takitaha ‘o tautautefito ki he ngaahi fonua iiki ‘o e Pasifiki.
Na’e toe hoko atu ‘a Tuilaepa ‘one pehe ‘oku ‘ave ‘e he fa’ahinga fokotu’u ko’eni ‘a e ‘ata ‘ikai falala’anga ‘o e tuki fonua ‘o e Pasifiki.
Na’a ne fakatātā ‘aki ‘a e kole na’e fai ‘e he taha ‘o e kau Fakafofonga Fale Alea ‘o Haamoa ki he Pule’anga ‘a ia na’e ‘ikai ngata pe hono kole ‘o e hu’akau kae toe kole mo e pulu ‘oku tatau mei ai ‘a e hu’akau.
Kuo fakamahino mai mei he ongoongo na’e tuku mai mei he ‘Ofisi ‘o e Palēmia ‘o Tonga ‘a e holomui tikili ‘e 360 ‘etau Palēmia ‘Akilisi Pohiva mei he fokotu’u ko’eni pea toe tuku mai mo’ene ngaahi ‘uhinga ki he holomui ‘oku fai.
Ko e fehu’i ‘oku ‘ohake heni kuo hokohoko mai ‘a e fakahoko ‘e he Palēmia ‘a e ngaahi lea mo e fokotu’u ‘oku ‘ata kovi ai a e fonua pea afuhia atu ki he ngaahi fonua ‘o e Pasifiki pea ‘oku fu’u fiema’u ke fanongo ki he fale’i ‘a e kau ‘ofisa ‘i he Pule’anga.
Ko hono ola ‘eni kuo hake ‘a e kataki ‘a e Palēmia Ha’amoa pea fakahoko mai ai hono fakahinohino ‘etau Palēmia pea koe me’a lelei ia ke ako mei ai.