Logo
Print this page

Ongonoa Pule Kovi mo e Taki Kovi Pule’anga ‘o e PTOA iku ko e Fakamā’anga mo e Ngalivale’anga Featured

Ongonoa Pule Kovi mo e Taki Kovi Pule’anga ‘o e PTOA iku ko e Fakamā’anga mo e Ngalivale’anga

TOHI KI HE ‘ETITA

Ongonoa Pule Kovi mo e Taki Kovi Pule’anga ‘o e PTOA iku ko e Fakamā’anga mo e Ngalivale’anga

Nuku'alofa

30 Sune, 2018

‘Ala ‘Etita,

‘Oku ou kole ke ke kataki ‘ala ‘o vakai faka’etita ki he’eku tohi ko ‘ena ke pulusi he kolomu Tohi ki he ‘Etita ko e hoha’a lahi tupu mei hono “fakapolitikale’i” ‘e he Pule’anga hono fili ‘a e Sea (mo e kau memipa) ‘o e Poate ‘a e Komisioni Fakamafolalea ‘a Tonga mo ‘enau to e toutou “fakapolitikale’i” ‘a e sipoti ‘o hoko ko e fakapopula ki he tau’ataina hono fakatupulaki ‘o e lelei lahi fakalukufua ‘a e fonua.

‘Oku hoko ‘a e founga ko ia ke fulutamakia ai ‘a e kotoa ‘o e fonua he kuo ongonoa ‘a e pule kovi mo e taki kovi ki he Pule’anga ‘a e PTOA pea toutou fakaola kovi ko e fakama’anga mo e ngalivale’anga lahi ki mamani.

‘Oku fokotu’u ai heni ‘a e kaveinga ‘i ‘olunga ke tau vakai tau’ataina ki he fu’u vanu fakailifia hono ngaahi palopalema mo e faingata’a ‘oku fafanaki mo tu’utu’ulaki ke to ki ai ‘a e fonua mo hono kakai mo e ‘ataki.

‘Oku ta’efa’alaua mo ta’emahakulea ‘a e ngaahi ngāue pango fau ‘a e Pule’anga mo hono kau pule mo e kau taki ‘oku hoko ko e fakama’anga mo ngalivale’anga fau ke tau anga’i heni ‘o hange tofu ko hono “fakapolitikale’i” ‘a e fakapopula hono fili ‘a e Sea ‘o e Poate ‘a e Komisioni Fakamafolalea he Kolomu Filihi kimu’a mo e fakapopula ‘a e tau’ataina ‘o e sipoti (mo e faiva) ko e taha ‘a e ngaahi kupu tefito ‘o e fonua he Lau ‘a e ‘Etita.

‘Oku ‘uhinga ‘a e lea ko e “fakapolitikale” (politicisation) ko e fakahu ta’efakalao mo ta’efakaongonoa mo ta’eufi ‘o e “mafai” ki ha ngāue tau’ataina ‘oku taumu’a tefito ke ne tapalasia mo veuaki ‘ene tu’u lelei ke fakatatau ki he fiema’u mo e faka’amu fakataautaha mo fakaehaua ‘a e “ma’u mafai” ‘a ia ‘oku fepakitu’u mo e fiema’u mo e faka’amu ke a’u ki he lelei lahi fakalukufua ‘oku ala lava ke ma’u ma’ae fonua kotoa.

‘Oku hokohoko atu ‘e he PTOA ‘a e ‘asenita fakapolitkale fakatokotaha mo fakasiokita ‘a e taki mo e Palemia ko ‘Akilisi Pohiva hono takihala mo lohiekina ‘a e kakai ‘o e fonua ‘o fakakuihi honau ‘atamai (‘uto) mo fakakonahi honau loto hono fakapulou’aki ta’e’atamai mo ta’efakakaukau ‘a e fakakaukau muli ‘o e temokalati. ‘Oku hoko ia ko e ‘opiamu taufua ‘oku ne fakainu’aki ‘a e fonua ke nau hehe’ia kae toki va’ingavale ia he lau ‘a Makisi (Marx).

Ko e fehu’i tefito mo vivili heni, “‘E ‘a mo vete fakaku mo ‘afe koa ‘e he fonua kinautolu mei he’enau hehe’ia mo ‘akilotoa kinautolu ‘e he ‘avanga fakakuihi mo e ‘avanga fakakonahi ko ‘eni kuo fakainu’aki kinautolu ‘e ‘Akilisi Pohiva?” ‘Oku ‘i ai mo e lau malie ‘a Nitisei (Nietzsche) ko e, “Ka fai atu pe ‘oku nau poto ngata’a pea laiki ai leva he ‘oku mahino mai ‘oku nau loto lelei mo fiefia lahi pe kinautolu hono kaka’i kinautolu.”

Ka ‘oku ‘i ai ‘a e lea malie mo ‘iloa ‘a Lingikoni (Lincoln) he hisitōlia mo e politiki ‘oku pehē, “’E lava ke ke lohiaki ha kakai pe ‘e ni’ihi he taimi pe ‘e ni’ihi, pea mo lohiaki ‘a e kakai kotoa pe he taimi ‘e ni’ihi, ka he ‘ikai ke ke lava lohiaki ‘a e kakai kotoa he taimi kotoa.” Na’e lau malie ki ai ‘a Manutuli ko e tangata faka’uli taukei ki he kau pasese ke nau tokanga lahi, “‘E ‘i ai pe ‘a e ‘aho ‘e taha” ‘e hoko ha fakatu’utamaki mo e lavea.

Na’e ‘asi lelei ‘eni he pule fakaleveleva mo fakaaoao ‘a e kau pule mo e kau takilalahi mo ‘iloa ‘o mamani kuo tu’uloa mai he hisitolia ‘o hange ko Hitila (Hitler) ‘o Siamane, ‘Amini (Amin) ‘o ‘Iukenita, Katafi (Gaddafi) ‘o Lipea mo Huseini (Hussein) ‘o ‘Iulaki. Na’e iku ‘o ‘ilo ‘e he kakai honau lohiaki ke nau angatu’u ‘o taonakika ai ‘a e ni’ihi pea sauni mo fakamamahi’i ‘a e ni’ihi mo to e iku ki he tamate’i mo e tamate’i tautau honau ni’ihi.

‘Oku ‘ikai puli ko e me’a lelei lahi ‘a e “tau’ataina” ‘a ia ‘oku ui he Uesite ko e “temokalati” pea ‘iloa ‘i Tonga ko e tau’ataina ‘o kehekehe hono fokotu’utu’u mo fakahoko ‘i Tonga mo e Uesite. Na’e taukave ta’eta’e’uhinga ma’u pe ‘a ‘Akilisi Pohiva ke ‘omai ‘a e temokalati ‘a e Uesite ‘o fetongi’aki ‘a e tau’ataina ‘a Tonga na’a ne fai’aki ‘a e fihitu’u ‘a e ongo mo e loto ka e ‘ikai ko e maama ‘o e ‘atamai mo e fakakaukau.

Na’a ne nofo taha ha tau ‘e 25 tupu lahi ki he tokateline fakatemokalati “fakatokotaha” ‘o e pule lelei mo e taki lelei ‘oku tefito hono kavei 4 ko e ‘atakitu’a, taliaui, taau / tatau mo e fakamaautotonu ‘i loto he kita (siokita) ‘o fetongi’aki ‘a e kavei koula ‘e 4 ‘o e fakakaukau fakatau’ataina “fakatokolahi” ‘a Kuini Salote ko e tauhivā, faka’apa’apa, lototō mo e mamahi’ime’a ‘i tu’a he kita (siokitu’a).

‘Oku tefito ‘a e tokateline fakatemokatali “fakatokotaha” he lao ka e makatu’unga ‘a e fakakaukau fakatau’ataina “fakatokolahi” he faifatongia ‘o ‘uhinga e ki he tauhi ‘o e lao ko e hala ki he temokalati ka e hanga e ki he faifatongia ki he tau’ataina. ‘O ka ‘ikai tauhi lao mo faifatongia ‘oku huhia atu leva ia he popula ‘oku fakaola ko e vakovi, feke’ike’i, mamahi mo e tu’utamaki (kae ‘ikai ko e vālelei, fekoekoe’i, fiefia mo e tu’umalie he tau’ataina).

‘Oku fakaloloma fau ‘a e muimui mo tui ‘a e tokolahi ‘oku taku ko e kau ako lelei mo e lotu lelei ki a ‘Akilisi Pohiva mo e PTOA. ‘Oku ngali fai he siokita fakataautaha ma’a kinautolu pe ka e ‘ikai siokitu’a fakatokolahi ma’ae fonua. ‘Oku hoko ‘eni ko e lavaki he ‘oku ngali fai he funga ‘o e ’ilo mo e mahino ka kuo nau kau kotoa kinautolu ia hono fakakuihi mo fakakonahi honau ‘uto mo e loto.

‘Oku ho’ata mai ‘a e angafai ‘a e Pule’anga mo hono kau pule mo e taki he ongo faiva tupu’a malie fau ‘a Tonga ko e faiva fakaoli mo e faiva fakamamahi. ‘Oku tefito ‘a e faiva fakaoli he fepaki ‘a e ngalipoto (normality) mo e ngalivale (absurdity) ‘o fakaola ko e kata mo e faiava fakamamahi he fepaki ‘a e anga’itangata (sociality) mo e anga’imanu (animality) ‘o fakaola ko e fakama.

‘Oku to e faka’ofa ange e ka ko Tonga si’i mo vaivai ko e kamata ke fa’ilonga mai ‘a e fononga atu ‘a e Pule’anga mei he pule fakatemokalati na’e malanga’i he ta’u lahi ki he pule fakatikitato he’enau puke’anga he ta’u si’i he kuo li ki tu’a ‘a e lao mo e temokalati ka e fakahu mai ‘a e ta’efakalao mo e tikitato ‘o hilio mai ko e pule kovi mo e taki kovi kuo hoko ko e fakama’anga mo e ngalivale’anga.

Faka’apa’apa atu,
Pango’ia

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.